Astronautika: misije

mesec-ssNASA planira da na obiti oko Meseca postavi kosmičku stanicu sa koje će astronauti proučavati naš najbližinebeski sused, obavljati ekskurzije do asteorida, čak i leteti na Mars. Istina, još uvek nema nikakvih oficijlenih najava, dok je vest o ovom uzbudljivom projektu objavljena u novini Orlando Sentinel.

U dokumentu koji je autor teksta imao prilike da vidi govori se da NASA planira da postavi kosmičku stanicu u tački Lagranža L2 sistema Zemlja-Mesec. Stanica, uslovno nazvana EML-2 (Earth-Moon Langrage 2) će se nalaziti sa druge strane Meseca, 446,000 km od Zemlje, odn. 61,000 km od Meseca.

U ovoj tački, centrifugalna sila rotiranje stanice balansiraće uticaj gravitacionog polja sistema Zemlja-Mesec, tako da će se stanica nalaziti u statičnom položaju u odnosu na Zemlju i Mesec.  

Stanica EML-2 može biti konstrusiana korišćenjem delova MKS (o tom je govorio astronaut Andrju Tomas pre dve godine na skupu injženjera Australije tokom posete Brizbejnu). Takodje, planira se korišćenje ruskih i italijanskih modula koji bi bili lansirani super-teškom RN SLS čiji se prvi start očekuje 2017. NASA je inače nedavno potpisala kontrakt na gradnju bustera na čvrsto gorivo koji će se koristiti na pvroj verziji nosača SLS. Prevoz astronauta i opreme planiran je koiršćenjem novog kosmičkog broda "Orion".  

Što se tiče funkcija stanice EML-2, izmedju ostalog pomoću nje moguće je poslati na Mesec robotizovane letelice, ukljužujući aparate za prevoz uzoraka tla.

Takodje, stanica će biti korišćena za misije u duboki kosmos (iako se položaj tačke L2 može itekako smatrati "dubokim" kosmosom), prema asteroidima i Marsu.

Već se sve češće govori o namerama NASA-e da pošalje prve ljude na asteroid 2025. a da prvi let na Mars može uslediti oko 2030.

Naravno, ako ovaj projekat bude uvršten u program NASA-e, inženjere očekuje mnogo izuzetno složenih zadataka. Medju njima je proseban problem radijacione zaštite posada, budući da se L2 nalazi daleko izvan zone zaštitnih radijacionih pojaseva Zemlje.

Mesec-crop


 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi: