Mala škola biljaka u svemiru i predstavljanje tehnologije proizvodnje obnovljive energije, bile su teme trećeg predavanja u okviru Svetske nedelje svemira 2017 u Zrenjaninu.

skola biljaka
 
O ulozi biljaka na našoj planeti i njihovom potencijalu pri naseljavanju drugih planeta, s aspekta fizike i astronomije, govorio je Miša Bracić, prof. fizike. Publici je otvoren novi pogled na biljke kao rezervoare Sunčeve energije i njihovu moć da je, uz pomoć fotosinteze, redefinišu u druge vrste materije i energije koje čine život na Zemlji, ali potencijalno i na drugim planetama. Mlađoj publici je „ostavio u amanet“ da iz ove informacije razvijaju ideje koje će doprineti širenju naše civilizacije iz „kolevke Zemlje“ ka drugim planetama.
 
O Maloj školi biljaka govorila je Bojana Molnar, prof. biologije. Ideja Male škole biljaka je da se deca upoznaju a svetom koji ih okružuje, a koji često uzimamo zdravo za gotovo. Upozorila je na stanje naše planete i na opasnost da naseljavanje drugih plaeta ne treba da bude beg sa naše, uništene planete, nego naučni podvig koji je rezultat temeljnih saznanja o sopstvenom neposrednom okruženju. Predstavila je već postojeća eksperimentalna nastojanja da se uzgoje biljke u uslovima koji postoje na Marsu.
 
Bioenergana „Bioelektra“ iz Botoša je jedno od rešenja kako sačuvati resurse naše planete. O njoj je govorio Zoran Pomoriški, projekt menadžer. Objasnio je tehnologiju postrojenja, a opis procesa je ilustrovao brojčanim podacima o sirovinama i uštedama prirodnoh resursa i novca, što je stvorilo potpunu sliku korisnosti ovakve tehnologije i za životnu sredinu, i za društvo, ali i za kvalitet života porodica koje će uskoro biti u situaciji da koriste usluge „Bioelektre“ u svojim domaćinstvima. Publici je bilo zanimljivo što ovakav proces koristi organiski otpad svih vrsta, proizvodi metan uz pomoć bakterija, a zatim i toplotnu i električnu energiju, i da se otpad ovog procesa koristi kao đubrivo za nove biljke. Dakle, krug od proizvodnje preko korišćenja do nove proizvodnje je potpuno zatvoren.
Sva tri segmenta predavanja su sklopile mozaik o životu na Zemlji, opasnostima i potencijalima koje nauka i tehnologija nose sa sobom, i, za mnoge u publici još uvek više fantastične, nego naučne ideje o teraformiranju.
 
Mlađa publika se posebno zainteresovala za teraformiranje. Tokom i posle predavanja nizala su se pitanja o pogodnim biljkama za naseljavanje, o fizičko – hemijskim uslovima za naseljavanje, i slično. Pitanja su bila upućivana i o opasnostima koje vrebaju iz tehnologije Bioelektre, o procesu sakupljanja i odabira sirovina, o uslovima pod kojima ona najefikasnije ostvaruje svoj potencijal…
 
Sudeći po reakcijama publike, predavači su uspeli da „poseju“ zrno radoznalosti i upitanosti o temama koje su otvorili, i tako mladima omogućili da pronađu svoje mesto u rešavanju zagonetki koje život na Zemlji i u ostatku svemira donosi.
 
Poslednje predavanje u okviru obeležavanja Svetske nedelje svemira 2017  u Zrenjaninu,  „Numeričko modeliranje klime – Primer povezanog reionalnog modela“ prof. dr Vladimira Đurđevića sa Fizičkog fakulteta, Univerziteta u Beogradu, planirano je za 6. oktobar u 18 časova u prostorijama Gradske narodne biblioteke „Žarko Zrenjanin“ u Zrenjaninu