Konačno da u Evropi kažu nešto o Mesecu. Tim njenih naučnika je objavio da su otkrili novi mineral u lunarnom meteoritu Oued Awlitis 001, nazvan donvilhelmsit (CaAl4SiO11).

Mesec mineral 1
Slika skenirajućeg elektronskog mikroskopa novog minerala u lunarnom meteoritu.

Tim oko dr Jörga Fritza iz 'Zentrum für Rieskrater und Impaktforschung' iz Nördlingena, i kolege sa nemačkog Centra za Geonauku GFZ iz Potsdama, Museum für Naturkunde iz Berlina, Prirodnjačkog muzeja iz Beča, Instituta za fiziku Češke akademije nauka, Prirodnjačkog muzeja iz Osla, Univeritet iz Manchestera, i Deutsches Zentrum für Luft und Raumfahrt iz Berlina objavio je svoje otkriće u naučnom časopisu 'American Mineralogist'.

I pored 382 kg kamenja i prašine koje su doneli 'Apollo' astronauti i sonde 'Luna', lunarni meteoritinam daju vredan uvid u građu Meseca. Oni bivaju izbačeni sudarima nebeskih tela sa lunarnom površinom i povremeno padaju na Zemlju.

Neki od tih meteorita su bili izloženi posebno visokim temperaturama i pritiscima. Ekstremni fizički uslovi često su dovodili do udarnog topljenja[1] mikroskopskih područja unutar ovih meteorita. Ova područja su od velike važnosti jer odražavaju režime pritiska i temperaturne slične onima koji prevladavaju u Zemljinom plaštu. Stoga su područja s mikroskopskim udarnim topljenjem prirodni lonci s mineralima koji su inače prirodno nedostupni na površini Zemlje. Minerali poput vejdslita [β-(Mg,Fe)2SiO4], ringvudita [Mg2SiO4] i bridžmanita [(Mg,Fe)SiO3] čine velike delove Zemljinog plašta. Njihovi kristali su sintetizovani u laboratorijskim eksperimentima pod visokim pritiskom. Kao prirodni minerali prvi su put opisani i imenovani na temelju njihovih pojava u meteoritima.

Novi mineral donvilhelmsit je prvi mineral nastao pod visokim pritiskom pronađen u meteoritima s kojimvmože da se povuče paralela sa subdukcionim zemaljskim sedimentima. Uglavnom se sastoji od atoma kalcijuma, aluminijuma, silicijuma i kiseonika. Donvilhelsit je otkriven u zonama udarnog topljenja Mesečevog meteorita Oued Awlitis 001 pronađenog 2014. u zapadnoj Sahari. Ovaj meteorit je kompoziciono sličan stenama koje čine Zemljine kontinente. Erodirani sedimenti s ovih kontinenata vetrom i rekama prenose se u okeane i subdukuju u Zemljin plašt kao deo guste okeanske kore. Dok se uvlače dublje u Zemljin plašt, pritisak i temperatura se povećavaju, a minerali se transformišu u gušće mineralne faze. Novootkriveni mineral donvilhelmsit formira se na dubini od 460 do 700 kilometara. Stoga je u kopnenom ciklusu stena donvilhelmsit važno sredstvo za transport sedimenata kore kroz tranzicionu zonu razdvajajući gornji i donji plašt Zemlje.

Mesec mineral 2
Lunarni asteroid iz Sahare.

Mesec mineral 3
Odlomljeni deo radi analize

Ova panevropska saradnja je bila presudna za dobijanje Mesečevog meteorita, prepoznavanje novog minerala, razumijevanje njegove naučne važnosti i utvrđivanje kristalne strukture malog, hiljaditog dela milimetra debelog mineralnog kristala s velikom točnošću. 'U GFZ-u smo koristili transmisionu elektronsku mikroskopiju kako bismo istražili mikrostrukturne aspekte uzoraka', kaže Richard Wirth iz odjeljka 'Interface Geochemistry'. 'Naša istraživanja i analize kristalne strukture koje su uradile kolege iz Češke još jednom ističu važnost transmisijske elektronske mikroskopije u geonaukama'.

Novi mineral je dobio ime u čast lunarnog geologa Dona E. Wilhelmsa, američkog naučnika koji je sudelovao u odabiru mesta sletanja i analizi podataka kosmičkih misija 'Apollo' koje su na Zemlju donijele prve uzorke stena s Meseca. Deo meteorita Oued Awlitis 001, dobijen je inicijativom publike koja je donirala pare u akciji 'Pomozite nam da dobijemo Mjesec!', Izložen je u Prirodnjačkom muzeju u Beč.

Mesec mineral 4
Samo bi jedan ovakav od 10000000 tona zlata mogao da nas spase.

 

[1] Hmm, neki čudan stručni izraz, shock melting. Kaže se da je to 'fuzija materijala nastala kao rezultat visokih temperatura nastalih pod uticajem visokog pritiska'.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi: