Jupiter je najveća i najmasivnija planeta Sunčevog sistema. Po masi Jupiter duplo nadmašuje sve ostale planete – zajedno. Po svom sastavu sličan je Suncu. Da li on može postati zvezda?

Sunce323Oko 75% mase Sunca čini vodonik i oko 24% helijum. Ostalog, kiseonika, ugljenika, gvožđa, azota, neona itd. u Suncu ima jedva nešto više od 1%. Slično je i sa Jupiterom. On je ispunjen sa skoro isto toliko vodonika i helijuma koliko tih gasova ima u Suncu. Razlike su u delovima procenta. A zašto Jupiter i pored toga ipak nije zvezda? U Klarkovoj Odiseji 2010 na kraju priče Jupiter zaista i postaje zvezda. To jeste naučna fikcija, ali ta fikcija nije bez osnova. Šta nedostaje Jupiteru da zasija?

Da bi neko telo postalo zvezda potrebno je, sem odgovarajućeg sastava da u njemu postoji i odgovarajući pritisak. Ogroman pritisak, kako bi se u jezgru pokrenula nuklearna fuzija u kojoj se vodonik pretvara u helijum – uz isijavanje energije. Kada do toga dođe, telo počinje da sija. U središtu Sunca pritisci su toliki da se u njemu razvija temperatura od 15 miliona stepeni (bilo kojih, Kelvina, Farenhajte, Celzijusa – na tako visokoj temperaturi razlike su zanemarljive). Na takvoj temperaturi atomi su razbijeni na čestice koje besomučno jure, sudaraju se i izazivaju brojne fizičke i hemijske reakcije. U tim reakcijama svake sekunde 600 miliona tona vodonika preradi se u helijum, i pri tome se četiri miliona tona materije pretvori u energiju. Tu energiju Sunce zrači u prostor.

j1Jupiteru za tako nešto nedostaje masa. Njegova masa je 1.8982×1027 kg što je 318 puta više od mase Zemlje, ali to je tek 1/1047-ti deo mase Sunca. Jupiter ima jedva 0,1% mase Sunca, a to je nedovoljno da on zasija poput zvezde. Ima međutim i manjih zvezda od Sunca. Računa se da je najviše onih koje imaju 25% Sunčeve mase. Međutim to je još je još uvek 262 puta više od mase Jupitera. Ima zapravo i još manjih uspešnih zvezda. Najmanja do sada otkrivena je EBLM J0555-57Ab, međutim i ona ima 85 puta veću masu od mase našeg Jupitera. Jupiteru nedostaje bar još toliko mase da bi u njemu vodonik počeo da se pretvara u helijum – kako bi se oslobodilo dovoljno energije da on zasija na našem nebu kao druga naša zvezda.

klasifikacija

Jupiter dakle ne može da postane zvezda. Ali ako bi se nekako on obogatio pa dobio još bar 13 svojih masa pokrenula bi se fuzija deuterija, a deuterij je izotop vodonika. Šta bi se onda desilo? Pa Jupiter i dalje ne bi prešao u zvezde, ali bi postao smeđi patuljak, a to je, rekli bismo, neuspela zvezda. To je podzvezdani objekat u kome deuterij prelazi u vodonik-3, još jedan izotop vodonika. Smeđi, ili braon patuljci su tela – ni zvezde, ni planete, već nešto između. 

Iz članka: Braon patuljak, zvezda ili planeta?

Pod terminom “braon patuljak” se podrazumeva nebesko telo koje je prošlo kroz isti proces nastanka kao zvezda, ali da pri tome nije sakupilo dovoljnu količinu gasa i prašine da bi u njegovom jezgru otpočela nuklearna fuzija. Drugim rečima, braon patuljci su zvezde koje nisu dovoljno masivne da bi podržale sagorevanje vodonika. Pošto je donja granica masivnosti za paljenje vodonika 0.084 Sunčeve mase, to znači da braon patuljci moraju imati manju masu.

 

Izvori: Astronomy, Wikipedija, AM....