Čudno, ovo je zapravo nešto što je NASA već testirala. Ispostavilo se da su sve stvari koje konzumenti žele od svojih telefona – malo i lagano kućište, izdržljivost, brz CPU, dobra kamera – takođe stvari koje je korisno imati u satelitskom računaru za kontrolu leta.

iPhone 1
'PhoneSat' telefon pored svoje CubeSat školjke u kojoj se nalaze dodatne baterije i sustav za manevrisanje kao i eksterni radio za komunikaciju sa Zemljom. Hardver za svaki satelit prve generacije je koštao oko \(3500, a sledeći tip je koštao oko \)7000.

Nasin program PhoneSat lansirao je 2011. godine nekoliko satelita koji su u suštini bili pametni telefoni u nehermetizovanoj kutiji, kako bi se testiralo mogu li da se smartfoni koriste u izgradnji jeftinijih kontrolnih sistema. Ne samo da su telefoni izvrsno radili tokom svoje misije[1] (otprilike nedelju dana), nego su u to vreme bili najmoćniji računari ikada lansirani na satelitu.

'PhoneSat 1.0' su koristili smartfon 'Nexus One' kao brodski računar koji je koristio Android 2.3.3 kao operativni sistem. Ta verzija nije posedovala solarne panele već je koristila struju iz 12 litijum-jonskih baterija. Sateliti su nazvani 'Graham' i 'Bell'.

'PhoneSat 2.0 Beta', nazvan 'Alexander', korisio je 'Samsungov' telefon 'Nexus S'. Imao je 4 baterije, solarne panele za punjenje tih baterija i GPS prijemnik. Ovi sateliti su imali težinu 1,25 kg, 1,3 kg i 1,45 kg. Sva tri satelita su prestala da rade i izgorela u atmosferi pre aprila 2013. Nešto kasnije lansirana su još dva probna satelita: 'PhoneSat 2.4' i 'PhoneSat 2.5'

iPhone 2
'PhoneSat 1.0'
 tokom visinskih balonskih testiranja. Antena je napravljena od žutog metra na izvlačenje. Dimenzije: 10 x 10 cm.

 

[1] PhoneSat in-flight experience results (PDF Download Available)

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Baš lepo,pozdrav svima,Boris! 18 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Ne tražite egzaktan odgovor o starosti... 2 dana ranije
  • ato said More
    Mali ispravak: A 10% od brzine... 3 dana ranije
  • Siniša said More
    A mene zanima, kako s postojećom... 3 dana ranije
  • Duca said More
    Čovek bi pomislio da je to rešenje za... 4 dana ranije

Foto...