Tri mušketira, tri osobnosti, dva načina umiranja
Nastavljamo s upoznavanjem ekipe koja nas uskoro očekuje na jutarnjem nebu prije izlaska Sunca. Planeti Sunčeva sustava nad jugoistočnim horizontom sa nama su već tjednima, ovih dana zauzimaju svoje finalne pozicije pred veliko (medijsko, op.a,) događanje – Poravnanje planeta. Probudite li se prije svitanja, ili pak ako se tek vraćate kući u to vrijeme, pogledajte ka nebu. Jako je rijetko sve planete imati u jednom nebesko-scenskom kadru, sada je prilika kakvu se ne propušta.
Prethodno smo upoznali Merkur i Veneru. Zemlju, dom navodno nekakve humanoidne inteligentne vrste nećemo predstavljati, osim da nam ona služi kao sjedalo u prvom redu pred velikim ekranom.
Mars, Jupiter, Saturn... tri opaka mušketira, smrtonosna za čovjeka u svakom slučaju. Bez svemirskog odijela i tehničkih naprava niti na jednom od njih ne bismo poživjeli duže od pokoje sekunde, ako i toliko. Ipak pitate li autora teksta gdje bi izabrao boraviti zadnje sekunde, odgovor bi bio Mars.
Mars, dan i noć traju tek 37 minuta duže nego na Zemlji. Godina na Marsu traje dvije zemaljske (23mjeseca). Izmjenjuju se godišnja doba, s tim da su proljeća i jeseni kratka, ljeta i zime dugačke. Tijekom dana temperature se penju do maksimalno 20°C, noću kad je najhladnije padaju i do -140°C. Ima oblaka, vjetrova i padalina. Na površinu povremeno izbija tekuća voda. Atmosferski pritisak jednak je onome na 30km visine kod nas na Zemlji, gotovo ga i nema. Devet je puta manje mase od Zemlje. Roboti na njemu preživljavaju godinama, čekaju na svoje tvorce. Još uvijek ne možemo reći ima li tamo autohtonog života. Put do Marsa traje desetak mjeseci, kad se planeti nalaze u povoljnom položaju za slanje letjelica, otprilike svake dvije godine u lansirnom prozoru koji traje mjesec dana.
Jupiter, potpuna suprotnost Merkuru, Veneri, Zemlji i Marsu. Plinoviti div čija je masa 318 Zemljinih! Da je bio samo malo veći postao bi kandidat za malenu zvijezdu! Nismo sigurni kakvo je njegovo jezgro, odnosno čvrsta površina. Atmosferom vladaju uragani nerijetko daleko veće površine od cijele Zemlje. Temperature danju i noću su gotovo identične, minus 163/164 stupnja celzijusa ! Promatramo li ga kao kuglu, unutar iste mogli bi smjestiti 1266 kugli veličine Zemlje. Godina dana tamo traje gotovo dvanaest Zemaljskih (11g 10m). Oko svoje osi okrene se za 9h 56m, toliko traje jedan dan na najvećem plinovitom planetu u našem sustavu. Io, Europa, Ganimed i Kalisto četiri su njegova najpoznatija prirodna satelita, vidljiva čak i u malom dalekozoru. Na našem noćnom nebu često se natječe sa Venerom (povremeno i s Marsom) za dominaciju najsjajnijeg zvjezdolikog objekta.
Saturn, ma koliko malo znali o svemiru teško da ima nekog tko nije čuo za prstenove oko ovog nebeskog dragulja, do kojeg udaljenosti više ne mjerimo desecima ili stotinama milijuna kilometara već prvi puta koristimo milijarde kilometara. Jedan krug oko Sunca (Saturnova godina) tamo traje 29 zemaljskih godina i sedam mjeseci. Okret oko vlastite osi tek 10 sati i 14 minuta (gledano Zemaljskim vremenom). Kazaljka temperature pokazuje -191°C, danju i noću. Masa mu je jednaka 95 masa Zemlje. U volumen Saturna ugurali bi bez problema 752 volumena Zemlje. Njegov najveći satelit Titan, ujedno i najveći mjesec u našem sustavu, prava je zagonetka za astrobiologe. Njegov prsten nije monolitno zdanje, sastoji se od nemjerljivog broja sitnih zrnaca prašineraspoređenih u više slojeva (prstena) i čini se da bi mogli proći kroz njih bez da išta osjetimo ili nas nešto pogodi.
Upoznajmo starletana i starletu