Svet se nalazi usred prve energetske krize 21. veka. Visoke cene energenata, posebno nafte, gasa i uglja, pokreću visoku inflaciju u raznim zemljama, od kojih su neke suočene sa nestašicom energije. Nedavna ruska invazija na Ukrajinu pogoršala je krizu, s obzirom na to da je Rusija veliki proizvođač i izvoznik nafte i prirodnog gasa.

oil
Koristeći podatke iz BP-ovog Statističkog pregleda svetske energije, ova slika pruža vizuelizacu najvećih svetskih proizvođača nafte 2021.

Pre nego što pogledate podatke na nivou država, vredi pogledai količinu nafte koju proizvodi Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) u poređenju sa drugim organizacijama i regionima.

Zemlje OPEK-a su najveći proizvođači nafte zajedno, a samo Saudijska Arabija daje jednu trećinu proizvodnje OPEK-a. Takođe je važno napomenuti da proizvodnja OPEK-a ostaje ispod nivoa pre pandemije nakon što je organizacija smanjila proizvodnju za bez presedana 10 miliona barela dnevno (B/D) 2020.

Posle zemalja OPEK-a, SAD, Kanada i Meksiko čine nešto više od četvrtine svetske proizvodnje nafte u 2021. Skoro 70% severnoameričke proizvodnje nafte dolazi iz SAD, najvećeg svetskog proizvođača, ali i potrošača nafte.

Slično tome, u okviru ZND — organizacije zemalja post-sovjetskog saveza — Rusija je daleko najveći proizvođač, čineći 80% ukupne proizvodnje ZND.

Otprilike 43% svetske proizvodnje nafte dolazi iz samo tri zemlje 2021. godine — SAD, Saudijske Arabije i Rusije. Zajedno, ove tri zemlje su proizvele više nafte od ostalih 10 najboljih zajedno.

Saudijska Arabija i Rusija su proizvele po oko 11 miliona B/D u 2021. i bile su dva najveća izvoznika nafte na svetu. U obe zemlje, državne naftne kompanije (Saudi Aramco i Gazprom, respektivno) bile su najvrednije kompanije za proizvodnju nafte i gasa.

Od Evrope (bez Rusije), samo je Norveška bila među 15 najvećih proizvođača nafte, što čini 2,3% svetske proizvodnje. Nedostatak regionalne proizvodnje delimično objašnjava zavisnost Evropske unije od ruske nafte i gasa, pogoršavajući energetsku krizu u regionu.

Uticaj energetske krize

Nakon dubokog pada u 2020., potražnja za naftom ponovo raste i sada je iznad nivoa pre pandemije. Štaviše, ograničenja u snabdevanju zbog sankcija ruskoj nafti i gasu zaoštravaju satanje na tržištu i daju visoke cene nafte.

Uticaj se osetio na globalnom nivou, ali evropske zemlje su teško pogođene zbog oslanjanja na ruski izvoz fosilnih goriva, pri čemu neke dobijaju skoro sva energetska goriva iz Rusije.

Da bi se izborio sa krizom nafte, ostatak sveta povećava snabdevanje naftom kroz povećanu proizvodnju ili korišćenjem strateških rezervi nafte. Očekuje se da će američka proizvodnja nafte porasti za 1 milion B/D u 2022. na rekordno visok nivo. Istovremeno, zapadne zemlje pozivaju članice OPEK-a da povećaju svoju proizvodnju kako bi smanjile cene. Međutim, zemlje OPEK-a se drže svojih planiranih povećanja proizvodnje, sa proizvodnjom i dalje ispod nivoa sa početka 2020.

Preuzeto sa: Visualizing the World's Largest Oil Producers (visualcapitalist.com)