Astronautika: misije

Kalifornijska kompanija "Spejs X" (Space X) je 22. maja 2012. uspešno je lansirala kosmički brod "Dragon" u orbitu. Lansiranje je obavljeno dvostepenom raketom-nosačem "Falkon-9" visine 24 metara sa rampe SLC-40 kosmodroma na Kejp Kanaveralu u 3.44č po lokalnom vremenu (09.44 izjutra po vremenu u Srbiji).

20101204-static

Lansiranje decembra 2010.

Odvajanje prvog stepena obavljeno je 182 sekunde posle poletanja, da bi sedam sekunde kasnije aktiviran motor "Merlin vakjum" (Merlin Vacuum) drugog stepena koji je radio oko šest minuta. Usledilo je odvajanje kosmičkog broda "Dragon" koji je dospeo u početnu orbitu parametara 346x297km i nagiba 51.6 stepeni. Dva minuta kasnije, rasklopila su se dva krila sunčevih panela, a tokom druge orbite uključeni su sistemi navođenja i zbližavanje.

Tako je počela druga misija prvog privatnog kosmičkog broda "Dragon" označena kao "Dragon COTS 2 DEMO". Podsećamo, tokom prve misije obavljene decembra 2010. početna orbita je bila nešto niža (304x280km), dok je nagib, budući da je to bio eksperimentalni let, iznosio 34.5 stepeni. "Dragon" je prvi privatni kosmički brod koji leti prema Međunarodnoj kosmičkoj stanici (MKS). Tokom prva dva dana leta, kontrolori "SpejsX" i NASA-e će proveravati stanje svih sistema kosmičkog broda.

U četvrtak, 24. maja, posle serije korekcije orbite, "Dragon" će dospeti na oko 2.5 km od Međunarodne kosmičke stanice. U petak, 25. maja, posle finalnih provera, NASA donosi odluku da li će se ići na spajanje ili ne. Ako sve ide po planu, "Dragon" će lagano prići MKS na 10 metara. Sa stanice će ga astronauti Donald Petit i Džozef Akaba dohvatiti mehaničkom rukom i spojiti sa MKS. 
Spajanje je planirano za 14.06č po vremenu u Srbiji. U brodu se inače nalazi 544 kg tereta za MKS.

Dragon u orbiti, umetnička predstava leta i prilaska Međunarodnoj kosmičkoj stanici
20101215_07 20120314-dragonsep 20111209-13
20120105-orbit 20111209-14 dragon-at-space-station

Ilon Mask (Ilon Musk), vlasnik kompanije "SpejsX" (sa oko 1800 zaposlenih, pored ove ima i firmu koja pravi elektromobile "Tesla"), je posle uspešnog lansiranja "Dragona" izjavio:

20120316-wmr
Ilon Mask, u sredini sa Nasinim astronautom Rex Walheimom (desno) i Garret Reismanom, (bivši astronaut Nase) unutar letelice Dragon

"Ova misija je glasnik nove ere u oblasti kosmičkih istraživanja, ere kosmičke komercijalizacije, što je slično sa prodorom komercijalnih kompanija sredinom 1990-ih u svet Interneta, koji je do tada smatran isključivo državnom sferom. …

Nadam se i verujem da će ova misija biti istorijska prekretnica prema intenzivnijem razvoju kosmičkih transportnih tehnologija".

Još jedan značaj ove misije je da je "Dragon" praktično prvi kosmički brod razvijen na principijelno novoj osnovi od 1981. kada je lansiran prvi spejs šatl. Ima onih koji smatraju da se to isto može reći i za kineski "Šenžou" koja ima dosta specifižnosti, ali ipak on je projektovan na osnovama starog ruskog broda "Sajuz".

Dužna broda je 6.1m, prečnik 3.6m, masa na startu iznosi 6 tona, dok je unutrašnja zapremina kabine 10 kubnih metara. "Dragon" je unikatan i po tome što se praktično svi vitalni (i najskuplji) sistemi nalaze u sklopu aparata za povratak. Tu su pogonski sistem sastavljen od 18 korekcionih motora "Drako" (Draco), navigacioni uređaji, sistem očuvanja života, brodski kompjuteri i komunikaciona oprema.

Sve ovo se skupa sa aparatom za povaratak vraća na Zemlju i može se ponovo koristiti, što značjanjo smanjuje cenu i tehnološki ciklus projektovanja i proizvodnje kosmičkog broda. O tom govori i činjenica da je proizvodni kapacitet "SpejsX" jedan kosmički brod "Dargon" na tri meseca. Pored toga, razvoj "Dragona" je trajao manje od sedam godina, što je za principijelno nove kosmižke brodove vrlo kratak period.

NASA je razvoj "Dragona" potpomogla sa oko 400 miliona dolara. Prema proceni analitičara, ako bi NASA pokušala samostalno da to odradi cena projekta bi bila najmanje deset puta veća.

***

Pored kosmičkog broda "Dragon", u orbitu su dostavljene kapsule sa prahom 300 preminulih ljudi iz 19 država. Među njima je i prah glumca serijala "Zvezdane staze" Džjemsa Duhana (James Doohan).

"Kosmičku sahranu" je u saradnji sa kompanijom "SpejsX" organizovala firma "Selestis" (Celestis Inc) po ceni od hiljadu dolara po kapsuli (odn. po osobi). Kapsule sa prahom kosmičkih entizijasta se nalaze na vrhu drugog stepena koji skupa sa brodom "Dragon" ušao u orbitu. One će kružiti oko Zemlje oko godinu, pre nego uđu u guste slojeve atmosfere i sagore.

 


 

Još o ovoj misiji

Odloženo lansiranje "Dragona"

Juče odloženo lansiranje privatnog kosmičkog broda "Dragon" sa Kejp Kanevarala treba iznad svega shvatiti kao nameru Ilona Maska (Elon Musk), direktora kalifornijske kompanije "SpejsX" (SpaceX), da ništa ne ostavljaju slučaju.

Prvi privatni kosmički brod ide ka MKS 19. maja

Dugoočekivano lansiranje prvog privatnog kosmičkog broda ”Dragon” kompanije ”SpejsX” (SpaceX) prema Međunarodnoj kosmičkoj stanici (MKS) biće obavljeno, ako sve bude išlo po planu 19. maja sa kosmodroma u Kejp Kanaveralu. Biće to samo dva dana posle spajanja broda ”Sajuz TMA-04M” sa MKS.
Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi: