Astronautika: misije

Zanimljivo je videti koliko su Rusiju, pored prestiža i gubitka satelita i raketa-nosača, novčano kštale nedavne kosmičke katastrofe. Prvo je decembra 2010. izgubljen "Proton-M" sa tri telekomunikaciona satelita "Glonas-M" koja su, umesto na geostacionarnu orbitu završili u Tihom okenu. Gubitak satelita je procenjen na 4 milijarde rubalja (100 rubalja je oko 3 dolara).

858629-proton-rocket
Proton

Pogledajte nekoliko kratkih video zapisa o raketi Proton

Zatim je u februaru 2011. tokom lansiranja rakete "Rokot" na pogrešnu orbitu dospeo geodezisjki satelit "Geo-IK-2" čiji je gubitak koštao oko milijardu rubalja.

Rokot_launch
Rokot - lansiranje

 

Sledeća žrtva "Roskosmosa" je ponos ruskog Ministarstva veza "Ekspres-AM4" koji je sagrađen u Evropi, ali zbog problema u kontroli serije potisnih impulsa motora poslednjeg stepena rakete-nosača "Proton" umesto na geostacionarnu završio na orbiti koja je od Zemlje udaljena oko 25,000 km - nekih deset hiljada kilometara niže od planirane. Ovaj super-telekomunikacioni satelit, koji je potpuno ispravan (sa njim se povremeno održavaju seanse radio-veze), je koštao između 7 I 7,3 milijarde rubalja (mada neke analize govore da je ova cifra daleko veća, čak ide do 20 milijarde rubalja).

Incident sa raketom "Sajuz" tokom kog je teretni brod "Progres" (na kome je bilo 2670 kilograma hrane, vode, vazduha, odeće, naučne opreme i goriva za Međunarodnu kosmičku stanicu) završio negde u Altajskom kraju, na dalekom istoku Rusije, koštao je ruski budžet oko 1,5 milijarde rubalja.

Ako se ovim troškovnim gubitaka korisnih tereta dodaju cene raketa-nosača (u preseku od 2 do 2,5 milijarde rubalja po raketi-nosaču), ukupno je "Roskosmos" bacio u vetar tokom ove četiri raketno-kosmičke katastrofe preko 23 milijarde rubalja (preko 800 miliona dolara), što je oko 23% godišnjeg budžeta Ruske kosmičke agencije (90 milijarde rubalja, ili nešto više od 3,2 milijarde dolara).

 

 


Pročitajte i ovo:

 

Budžet za 2012 godinu - Naučni masakr u Nasi?
Komitet kojim upravljaju republikanci danas je predložio da se drastično smanji budžet Nase za sledeću godinu i istakao mere štednje koje znače otkazivanje izuzetno značajnih projekata za čitavu naučnu ...
petak, 08 jul 2011

Kosmonautika - kratka analiza stanja

Čars Bolden, glavni administrator Nase, vrlo dobro je svestan situacije u kojoj se nalazi američka ekonomija i da će trebati godine da se povrati liderstvo NASA-e u sferi pilotirane kosmonautike. Takođe, posle ne baš tako slavnog rastanka sa šatlom i bez njegove zamene...

Vesti iz kosmonautike

Direktor NASA-e Čarls Bolden je predstvaljajući kompjutersku grafiku nove rakete rekao da će ona “obezbediti liderstov SAD-u u kosmosu” i “da počinje nova etapa u američkoj istoriji osvajanja kosmosa”.

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi: