Astronautika: misije

Pre tačno 5 godina i 4 meseca, 24. januara 2006, Japanci su iz svoje baze na ostrvu Tanegašima lansirali raketu-nosač H-IIA. U kompozitnoj komori na vrhu rakete nalazio se satelit „Daichi“ (Advanced Land Observation Satellite, ALOS). Svi su bili srećnu zbog uspešnog lansiranja jer je ono bilo već 3 puta otkazivano, a Japan nije izveo nijedan uspešan lift-off već 6 meseci.

Satelit težak 4 tone nosio je tri senzora, uz čiju pomoć je mapirao teren Azije i Pacifika. Iako je leteo na visini od 697 km, bio je tako precizan da je radar PALSAR registrovao podizanje tla usled zemljotresa na Sumatri 2007. godine.

lovac 

ALOS. Dimenzije tela – 6,2 х 3,5 х 0,4 m; solarna baterija – 3,1 х 22,2 m; PASAR antena – 8,9 х 3,1 m. Period rotacije je iznosio 99 min.

Međutim, u januaru 2008. uočeno je da „Daichi“ gubi preciznost. Ipak, kako-tako nastavio je s radom sve do 21. aprila ove godine, kada se automatski prebacio na save mode, a sutradan je potpuno ostao bez struje. Satelit je bio predviđen da radi 3 godine a bio je operativan skoro duplo duže.

Japanci ne bi bili to što jestu da odustaju tako lako. Zato su prošle nedelje pokušali ponovo da uspostave vezu sa mrtvim satelitom, ali bez uspeha. Tehničari iz kosmičkog centra obavestili su javnost o tome a sponzorima izrazili zahvalnost za ukazano poverenje. Među njima je najznačajnije Ministarstvo za obrazovanje, kulturu, sport, nauku i tehnologiju.

  • Daichi“ je za 5 godina života uspeo da pošalje 6,5 miliona slika čitave planete.
  • Obaveštavao je o preko 100 velikih prirodnih katastrofa u Japanu i širom sveta (npr. sečuanski zemljotres i sl.)
  • Nadgledao je aktivne vulkane
  • Napravio je novu topografsku Japana u 1:25.000, kao i kartu Afrike
  • Za potrebe Svetske banke pratio je klimatske promene i nadgledao procese seče šuma u Brazilu.

Koliko sam shvatio, ovog puta su čelnici iz svemirskog centra konačno digli ruke od ovog džina. Šteta.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi: