Astronautika: misije

10. septembar. 2010.

Početkom 2007. godine „New Horizons“ je proleteo kroz Jupiterov sistem, dobivši tim manevrom dodatno ubrzanje i snimajući iz velike blizine zadivljujuće slike Jupitera i njegovih velikih satelita.

NHorizons

Pre samo pedesetak dana NH je još jednom bacio brz pogled na svog starog prijatelja Jupitera, ali ovog puta sa udaljenosti koja je više nego 16 puta veća od udaljenosti Zemlje od Sunca, i skoro 1.000 puta veća od one sa koje je NH izviđao ovu neverovatnu planetu. Mada je planeta predaleko da bi kamera LORRI (Long Range Reconnaissance Imager, tj. kamera-teleskop teška svega 5,6 kg, sa silicijum-karbidnim ogledalima) mogla da uoči vrtloge oblaka i zagonetne uragane veličine Zemlje koje je snimala pre samo 3 godine, „slike su dramatični potsetnik koliko je NH, putujući oko milion milja dnevno, sada daleko,“ izjavio je Alan Stern, direktor misije sa Soutwest Research Instituta.

Fotografija, zapravo samo jedna od tri koje je LORRI snimio 24. juna, obeležava i uspešno obavljen test. Naučnik sa Johns Hopkins Univerziteta Hal Weaver objašnjava da su fotografije bile deo aktivnosti četvrte redovne godišnje provere (ACO-4) i testiranja da li LORRI može da „vidi“ objekte koji su relativno blizu Sunca (sa pozicija kamere LORRI). Ugao između Jupitera, „New Horizonsa“ i Sunca – poznat kao ugao solarne elongacije – iznosio je svega 17 stepeni, i oku kamere Sunce je bilo oko 460.000.000 puta sjajnije od Jupitera. Weaver je objasnio da su sve brodske kamere kalibrisane prema prema slaboj svetlosti koja će vladati u Plutonovom sistemu i Kajperovom pojasu, i da njihovo okretanje ka Suncu može ozbiljno da ih ošteti, ali da su zaključili da je okretanje ka Jupiteru bezbedno.

jupiter
Mada ga je Sunce daleko nadjačalo, Jupiter je i dalje sjajna meta za LORRI, što je zahtevalo brzu reakciju blende i ekspoziciju od samo 0,009 sekundi. To je glavni razlog zbog čega su sateliti tako bledi na slici. NH je tada bio na 16,3 AJ od Jupitera (2,4 milijardi km). Jupiter se vidi u prvoj četvrtini i ima prečnik od oko 12 LORRI-jevih piksela.

Prema rečima samog Sterna, „ova nezaboravna slika Jupitera nas pomalo podseća na onaj ’porodični portret’ koji nam je poslao ’Voyager’ pre 20 godina kada je napuštao Neptunovu orbitu. Možda ćemo i mi pokušti isto kada 2015. budemo završili sa Plutonom.“ LORRI je krajem juna takođe snimila i Neptun i zvezdano jato M7. Predlažem da se ove slike pogledaju na sajtu New Horizons Science Gallery.

lori
Tokom ACO-4, u okviru testiranja kritične optičke navigacije, LORRI je 23. juna snimila i Neptun. Snimak je načinjen ekspozicijom od 0,01 sekunde i načinjen je sa udaljenosti od 23,2 AJ. Ugao između planete, NH i Sunca je iznosio 95°.

m7
LORRI je snimila i otvoreno jato M7. Upoređenjem sa istom slikom od 2008. utvrđeno je da ne postoji degradacija u performansama LORRI.

Kada govorimo o ACO-4, podsećam da je kontrola započeta 25. maja i da je trajala devet meseci. Kako ističe menadžerka misije Alice Bowman, „sve je proteklo vrlo uspešno.“

Poslednje aktivnosi u vezi s letilicom dale su potvrdu da su sve komande letilice i prispeli podaci u redu, a prema parametrima nove putanje, koja je korigovana 30. juna, u kompjutere koji kontrolišu navigacioni sistem za navođenje ubačeni su novi navigacioni podaci koji će voditi sondu ka Plutonu. Treba reći i da je uključen instrument koji su osmislili studenti sa Univerziteta Kolorado, a koji treba da meri interstelarne i interplanetarne čestice težine nano i piko grama. Instrumenat Venetia Burney Student Dust Counter (VBSDC) poseduje 14 PVDF panela, koji stvaraju mikrostruju svaki put kad budu pogođeni. To je jedini od 7 instrumenata koji trenutno radi. Njegovo funkcionisanje je planirano samo dok NH ne pređe Uranovu orbitu, jer je model rasporeda prašine u spoljnjem solarnom sistemu, a naročito u Kajperovom pojasu krajnje spekulativan.

Od 30. jula, „New Horizons“ se nalazi ponovo u stanju elektronske hibernacije, a kontakti s njim obavljaju se samo jednom nedeljno kratkim zvučnim signalom.

kontrolna-soba
Soba na Univerzitetu Johns Hopkins u Merilendu iz koje se vrši kontrola leta „New Horizonsa“.

 

Triton
Neptunov džinovski satelit Triton često se pominje kao Plutonov „blizanac“. Ima li onda nešto bolje za isprobavanje teleskopske kamere na NH? LORRI je nedavno napravila i ovaj snimak.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi: