 |
| Jurij Gagarin |
 |
| Kako su novine pisale o Gagarinovom letu u svemir |
 |
| Trajektorija putanje Vostok-1 |
 |
Dana 12. aprila 1961. godine s Ruskog kozmodroma Baikonur u 07:07 po našem vremenu poletjela je raketa koja je na svom vrhu nosila kapsulu Vostok-1 u kojoj se nalazio Jurij Gagarin. Njegov je kratki svemirski let završio slijetanjem u 08:55.
Tih nešto više od stotinu minuta leta bilo je dovoljno da tadašnji SSSR preuzme primat u cijeloj astronautici. Njegov je povijesni let kojeg danas obilježava čitavo čovječanstvo protekao u zoni “velikog tehničkog rizika”. Nasreću sve je proteklo dobro te je vojni pilot postao ikona svemirskog doba čovječanstva. Manje su poznate činjenice kako on nije bio najbolji u kozmonautskom odredu, izabran je za let tek neposredno prije lansiranja rakete a navodno je njegov zarazan osmjeh odigrao presudnu ulogu u odabiru lica prvog svjetskog astronauta koja se odaslala diljem svijeta. Prilikom slijetanja kapsule Gagarin se na nekoliko tisuća metara iznad tla katapultirao te prizemlio padobranom. Zbog pogrešaka raznih senzora i znatno veće visine leta od planirane slijetanje se dogodilo znatno dalje od planiranog. Postoje anegdote kako su ga tamošnji seljaci vidjevši slijetanje pozdravili kao “boga koji je došao s nebesa”. Cijeli projekt bio je obavijen strogom tajnošću a alfa i omega Ruskog svemirskog programa – Koroljev u svakom je trenutku znao što rade američke kolege te je potpuno vladao situacijom tko će biti prvi čovjek u svemiru.
Pomalo bizaran običaj, proistekao iz Gagarinove potrebe za mokrenjem prije samog lansiranja kada je izašao iz autobusa koji ga je prevozio do lansirne rampe, zadržao se svih ovih godina u Rusiji. Svi astronauti prije ulaska u raketu pomokre se na "Gagarinovom mjestu", a navodno ni žene-astronauti nisu izuzete iz toga. Danas, pedeset I jednu godinu godina kasnije, nekadašnji rivali u svemirskoj utrci intenzivno surađuju. Ruski kozmonauti lete u američkim svemirskim brodovima i obrnuto. Sam Gagarin stradao je nekoliko godina nakon leta u svemir pri nikad posve razjašnjenim okolnostima pada trenažnog aviona-lovca MIG-25 UTI. Ipak, njegovo je ime i kratki povijesni let zauvijek promijenilo čovjekovo istraživanje i poimanje svemira.