Astronautika: istorija

Izgubili smo jednog od glavnih protagonista u istoriji kosmičke ere. Michael Collins nas je napustio 28. aprila u 90. godini bivstvovanja na ovoj planeti. Kao što svi znamo, Kolins je ušao u istoriju kao član posade 'Apola 11', iako nikada nije kročio na Mesec. Kolins, koji se proslavio kao pilot lunarnog modula 'Apola 11' (CMP), pridružio se Nasi 1963. godine kao deo treće grupe astronauta koju je odabrala agencija. Sudelovao je u misiji 'Gemini 10' u julu 1966. zajedno s Džonom Jangom, izlazeći dvaput u otvoreni kosmos. Ovo iskustvo ga je smestilo u odabranu grupu astronauta iz koje će se regrutovati putnici za prve misije 'Apola'. Prvobitno je bio odabran za pilota lunarnog modula u drugoj misiju s ljudskom posadom programa 'Apolo' sa Frenkom Bormanom i Tomom Stafordom, ali je ova misija otkazana nakon tragedije 'Apola 1'. Kao rezultat nesreće, imenovan je za pilota komandnog modula u misiji 'Apola 9' zajedno s Bormanom i Bilom Andersom. Međutim, posade 'Apola 8' i 'Apola 9' su zamenjene jer je Džim MekDivit odbio da leti oko Meseca i radije se odlučio da pričeka da bude spreman Mesečev modul.   

1
Kolins prilikom treninga za 'Apolo 11'. Zanimljivo je da je rođen u Rimu i da je bio stariji od Nila Armstronga samo 3 meseca a od Baza Oldrina 10.

Kolins je mogao da zajedno sa Bormanom i Andersom postane jedno od prva tri ljudska bića koja su napustila nisku orbitu i ušla u orbitu oko Meseca toekom misije 'Apola 8', ali je morao na operaciju diskushernije kičme pa ga je zamenio Džim Lovel, koji se do tada pripremao za pilota komandnog modula 'Apola 11'. Kada se oporavio od operacije, nastavio je treninge sa posadom 'Apola 11'. 16. jula 1969. Kolins se uputio ka rampi 39A u kosmičkom centru Kenedi, zajedno s Nilom Armstrongom i 'Bazom' Oldrinom, noseći smeđu papirnatu kesu sa majušnom pastrmkom na drvenoj dasci unutra kao da je to pecaroški trofej, šala upućena rukovodiocu lansirne rampe Ginteru Ventu. Nekoliko trenutaka kasnije, poleteo je u četvrtom 'SaturnuV' sa posadom (zanimljivo je da je, uprkos tome što je bio CMP (pilot komandnog modula), sedeo na desnom sedištu u kapsuli). Ostalo je istorija...

3
Fenomenalna slika! Šmekerska posada 'Apola 11'. Sva trojica su bila vojna lica i oficiri avijacije. Kada uporedim ovu sliku sa onom trojicom privatnika koji su poleteli na ISS pre neki dan, smuči mi se...

Tokom misije 'Apola 11' Kolins je za medije igrao ulogu 'sirotog astronauta'. Dok su njegovi saputnici šetali po Mjsecu i na velika vrata ulazili u istoriju, Kolins je sam plutao u komandnom modulu 'Kolumbija'. Počeli su da ga nazivaju najusamljenijim ljudskim bićem u istoriji, iako je prethodno Džon Jang takođe kružio oko Meseca tokom misije 'Apola 10' (iako je istina da je Kolins bio usamljeniji dok je prolazio iznad tamne strane). Kolins je bez sumnje voleo da zakorači na Mesec, ali kao i ostali astronauti koji su zauzimali položaj pilota komandnog modula na 'Apolu', bio je potpuno svestan koliko je imao sreće da u tom trenutku bude na tom mestu. Logično, nikad se nije žalio.

4
Kolins tokom 'Džemini' treninga.

Suočeni s hladnim Armstrongom i suvim Oldrinom, Kolins je predstavljao iznenađenje za medije. Iako rezervisan, njegov inteligentni humor, naklonost ka obrazovanim referencama i ukus za poeziju odvajali su ga od klišea praktičnog i mačo astronauta. Nakon 'Apola 11', Dejk Slejton mu je ponudio mogućnost da bude rezervni zapovednik misije 'Apola 14', što bi mu, omogućilo da bude zapovednik 'Apola 17' i da prema tome, zakorači na Mesec. No Kolins je odbio Slejtonovu ponudu i 1970. odlučio da napusti Nasu kako bi radio u Stejt Departmentu. Potom je do 1978. godine bio direktor Vazduhoplovnog i svemirskog muzeja, završivši u penziji 1982. 1976. Kolins je dobio čin general-majora američkog ratnog vazduhoplovstva, a dve godine ranije objavio je svoju autobiografiju 'Carrying the Fire', u kojoj je pokazao i svoje spisateljske veštine. Ne iznenađuje da je to verojatno najbolja autobiografija astronauta iz 'Apolo' ere ikad objavljena. Kasnije će objaviti i druge knjige o svemiru: 'Liftoff' (1988) i 'Mission to Mars' (1990).

5
Kolins zajedno sa Bilom Andersom (levo) i Frenkom Bormanom.

Kad se Kolins rodio 1930, putovanja na Mesec je bila samo pusta fantazija. No, sa 38 godina Majkl Kolins je uspeo da učestvuje u jednoj od najvećih pustolovina čovečanstva. Možda nije zakoračio na Mesec, ali njegovo ime, ugravirano na pločici pričvršćenoj na sletnom stepenu lunarnog modula 'Orao', ostaće milionima godina na našem satelitu.

Zbogom, Majk.

6
Pločica na nogaru lunarnog modula 'Apola 11', sa Kolinsovim imenom u sredini.

7
https://twitter.com/i/status/1385300920456474625

Kontrola misije - pola veka 'Apolla 11, deo I

Apollo 11 (2019)

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi: