U staro vreme najupadljivije zvezde su dobijala lična imena. Tome imenovanju su naročito doprineli arapski astronomi koji su u Srednjem veku dostigli zavidno astronomsko znanje, pa otuda mnoge zvezde i danas znamo po njihovim arapskom imenima (Mintaka, Algol, Alnilam, Betelgez, Rigel…). 

Ali vremenom je bilo sve više zvezda kojima je trebalo nadenuti lično ime što je bilo nepraktično i zato su izmišljani sistemi za imenovanje. Verovatno najpoznatiji i najstariji potiče od nemačkog astronoma Johana Bajera koji je svoju nomenklaturu zasnovao na položaju zvezde u odnosnom sazvežđu. Prema ovom sistemu svaka zvezda je označena slovom grčkog alfabeta i genitivom imena sazvežđa kome zvezda pripada. Pa tako dominantna zvezda sazvežđa Ursa Major (Veliki medved) dobija oznaku α Ursa Maioris. 

Velika kola

grckialfabetZapravo ovo imenovanje je malo složenije od rečenog. Bajer je u okviru jednog sazvežđa identifikovao posebne grupe zvezda prema njihovom sjaju (magnitudi) i delio oznake unutar svake od tih grupa. Sem toga unutar određene grupe zvezda po magnitudi tražo bi asterizam. Često je tako ispadalo da najsjajnije zvezda jednog sazvežđa dobije oznaku alfa (+ genitiv imena sazvežđa), zatim nešto bleđa zvezda dobija oznaku beta itd. ali ne baš uvek. Ponekad je Bajer prednost davao onoj zvezdi koja npr. ranije izlazi. Tako postoji 16 sazvežđa u kojima alfa zvezda nije i najsjajnija (Blizancima, Vagi, Gavranu, Delfinu, Jarcu, Kitu, Peharu, Zmaju, Orionu, Pegazu, Raku, Ribama, Streli, Strelcu, Trouglu i Herkulu.). 

Ima i dalje. Pošto bi iskoristio sva grčka slova u jednom sazvežđu, Bajer bi sledeće zvezde označavao latinčnim slovima. Sve ovo se dodatno komplikovalo jer su u ona davna vremena neke zvezde pripadala dvama sazvežđima te su imale dvostruke oznake. 

Sve je to konačno moralo da se sredi i 1930. Međunarodna astronomska unija je revidirale granice sazvežđa kada se uvodi malo reda. Zapravo danas postoji velik broj zvezdanih kataloga sa posebnim oznakama zvezda, ali su se zadržale i Bajerove oznake bar što se tiče sjajnijih zvezda i te oznake svakako treba znati.

Asterizam u astronomiji označava prepoznatljiv skup zvezda koji se ne ubraja u zvanična sazvežđa. Najpoznatiji asterizam su Velika kola u sazvežđu Veliki medved.

 

Johan Bajer (nem. Johann Bayer, 1572 — 1625) je bio nemački advokat i astronom-amater. Danas je najpoznatiji po Uranometriji, zvezdanom atlasu objavljenom 1603. godine. U tom atlasu Bajer je ponudio oznake zvezda koje danas nose njegovo ime.