Prvog septembra 2016. u 09:07č po lokalnom vremenu (14:07č u Beogradu), na lansirnoj rampi kosmodroma na Kejp Kanveralu došlo je do eksplozije rakete-nosača “Falkon-9”.

Raketa je eksplodirala tri minuta pre početka testiranja motora prvog stepena koje stručnjaci kompanije SpaceX redovno obavljaju na rampi, uoči lansiranja koje je bilo planirano za subotu, 3. septembra.

Pored rakete, u eksploziji je uništen njen korisni teret, izraelski geostacionarni satelit Amos-6 razvijen za potrebe povezivanja zemalja Internetom.

Stepen oštećenja lansirne rampe, koja se nalazi u vojnom delu kosmodroma na Kejp Kanaverala, tek treba da bude procenjen.

Stručnjaci SpaceX praktikuju da obave takozvana “vatrena testiranja” motora prvog stepena sa kompletiranom i gorivom napunjenom raketom na lansirnoj rampi.

Na kraju simularinog “kauntdaunu” (poznatom odbrojavanju poslednjih sekundi pred poletanje), na kratko startuje devet motora tipa “Merlin”, forsiraju se do određenog potisnog nivoa, posle čega se gase.

Stručnjaci zatim proveravaju podatke o radi svakog motora i donose, kako to u žargonu NASA-e kažu “go-no go” odluku, da se ide na lansiranje ili da se ono, u slučaju registrovanih problema, odloži.

Ova metodika testiranja motora rakete-nosača na lansirnoj rampi nije tipična u pred-lansirnim operacijama nekih od američkih raketa, dok stručnjaci Rusije, Kine, Indije, ESA-e ovu metodiku ne praktikuju.

Njena logika je u tome što se potpuno kompletirana i gorivom napunjena raketa-nosač nalazi samo na jednom mestu – na lansirnoj rampi. I jedini način da se proveri kako raketa, kao jedan džinovski organizam sastavljen od miliona delova funkcioniše je na samom startu.  

U njenim predstartnim operacijama postoji takozvana “tačka bez povratka”, koja je u zavisnosti od konstrukcije motora i sistema upravljanja različita.

Ako nešto krene na gore, pa čak iako je detektovano pre poletanja, posle te “tačke” jednostavno nema zasutavljanja u ciklusu lansiranja.

Zbog toga stručnjaci SpaceX praktično u poslednji čas obavljaju testiranje svih sistema kompletnog nosača “Falkon” na lansirnoj rampi, otprilike dan pre lansiranja.

To isto rade i u kompaniji Orbital ATK koja skupa sa SpaceX-om učestvuju u misijama snabdevanja američkog dela MKS.

U ovom slučaju, na snimcima se vidi da je plamen prvo buknuo na gornjem delu rakete, kao da su umesto donjeg, motori gornjeg stepena primili komandu na paljenje.

Odmah zatim, usledilo je nekoliko eksplozija koje su potresle zgrade udaljene nekoliko kilometara od lansirne rampe, dok je 70 metara visoka raketa mase oko 550 tona progutana u ogromnoj vatrenoj lopti.

eksplozija1 eksplozija2

Ovo je veliki udarac za Ilona Maska i njegov veoma ambiciozan program lansiranja raketa “Falkon”.

Koliko će se on odraziti na planove lansiranja SpaceX tek treba da bude ustanovljeno, ali je nedvosmisleno da će dovesti do odlaganja i promena grafika letova ove kompanije.

Sledeća godina je za Maska od izuzetnog značaja, jer u avgustu 2017. on namerava da raketom “Falkon-9” po prvi put ka MKS lansira kosmički brod “Dragon” sa dva astronauta.

To bi trebalo da bude prvo lansiranje američkih astronauta sa američkog tla još od 2011.

Pitanje je hoće li NASA, posle ove eksplozije pristati da pošalje svoje astronaute u kosmos na raketi “Falkon” u roku od samo dvanaest meseci.

Pored toga, kako je “Falkon-9” u osnovi super-rakete “Falkon hejvi” nosivosti preko 50 tona, moguće je da dođe do ponovnog odlaganja njene premijere koja se pomera još od 2012.

Prema nezvaničnim informacijama njeno prvo lansiranje je prebačeno sa kraja ove, na početak sledeće godine.

To je već dovelo do gubitka nekoliko klijenata koji se, usled kašnjenja sa početkom njenih lansiranja, prekinuli ugovore sa SpaceX-om i potražili druge provajdere.

Sve u svemu, ova eksplozija, kao Pandorina kutija, pokreće lanac problema.

Iako je jedan od analitičara rekao da ako postoji iko na ovoj planeti ko se može tako brzo oporaviti posle ovakvog gubitka onda je to Ilon Mask, za njega dolaze teška vremena koja će odraziti ne samo na njegove, već i na planove NASA-e.

 
Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi: