Roskosmos je prihvatio predlog da smanji budžet Fedeeralnog kosmičkog programa za period 2016-2025 (FKP-25) za jednu četvrtinu.

Iz prvobitne verzije programa FKP-25 izbačeni su projekti vezani za letove na Mesec, kao i finansiranje letova na Medjunarodnu kosmičku stanicu (MKS). Finalna verzija predloga FKP-25 sada prolazi usaglašavanja i revizije u različitim ministarstvima. Ukupan budžet za sledećih deset godina iznosi 1.52 triliona rubalja, mnogo manje od provibitnih 2.8, zatim smanjenih tokom dve revizije na 1.7. Glavne žrtve su projekti vezani za letove čoveka na Mesec i MKS.

Iz FKP-25 su izbačeni projekti razvoja modula za spuštanje na Mesec, mesečeve orbitalne stanice, baze na Mesecu, robota za podršku rada kosmonauta na Mesecu i mesečevog skafandra. Razvoj super-rakete je ranije izbačen iz programa. Takodje, finansiranje MKS će tokom narednih deset godina biti smanjeno za 30 milijardi rubalja (oko 400 miliona dolara, ili 10%).

To znači da će Roskosmos u sledećih deset godina u proseku da troši oko 360 miliona dolara na misije vezane za MKS (ranije, ta suma se kretala oko milijardu dolara).

Roskosmos je morao da otkaže finansiranje razvoja dva modula MKS – takozvanog “transformišućeg” modula (sposobnog da zahvaljujući naduvnoj koncepciji menja oblik) i energetskog modula.

Takodje, izbačen je projekat razvoja perspektivne orbitalne stanice koju je Rusija planirala da gradi skupa sa državama BRIKS-a, posle izlaska iz programa MKS 2024.

Istovremeno, zadržani su projekti laboratorijskog (MLM), čvornog (UM) i naučno-energetskog (NEM) modula koji će biti spojeni uz MKS tokom 2017 i 2018. i 2019.

MLM Nauka module 3D rendering

Za realizaciju ova tri projekta izdvojeno je 12,6 milijardi rubalja. Modul UM je kompletiran pre dve godine, i konzerviran je u RKK “Energija” dok u kosmos ne poleti MLM.

Predvidjeno je da UM bude spojen uz MLM, a NEM uz UM. Kompleks sastavljen  od ova tri modula, ukoliko bude zatreba, može biti odvojen od MKS i nastaviti da funkcioniše autonomno kao manja kosmička stanica.

Russian Orbital Segment zoom bottom right

U okviru budžeta za MKS ostao je takodje program ispitivanja tehnologija perspektivnih elemenata kosmičkih infrastruktura, očigledno deo projekta buduće kosmičke stanice.  

Novi ruski kosmički brod za letove u duboki kosmos (uključujući i prema Mesecu), je takodje preživeo i ostaje skupa sa kriogenim nosačem “Angara-5V” u programu FKP-25.        

Njegovo ime (najverovatnije “Gagarin”) će uskoro biti objavljeno.

energia nextgen spacecraft 2

Direktor Roskomosa Igor Komarov je izjavio da su prioriteti FKP razvoj i održavanje grupe telekomunikacionih i satelita daljinskog sonidranja Zemlje, razvoj novih raketa-nosača i učvršćenje pizicija na tržištu kosmičkih lansiranja.

Takodje, apostrofiraju se završetak gradnje kosmodroma Vastočnij i fundamentalna istraživanja, uključujući letove automatskih aparata na Mesec i stvaranje uslova za buduće pilotirane letove na Mesec u okviru medjunarodne saradnje.

Evo najvažnijih misija Roskosmosa u okviru programa FKP za narednih deset godina:

Program EXOMARS (skupa sa ESA)

  • 2016 – Marsijanski orbitalni i desantni modul “Skjapareli”
  • 2018 – ExoMars Rover – marsohod

Program istraživanja Meseca

  • 2019-2025 – Misije četiri automatskih aparata “Luna-25-Glob”, “Luna-26-Resurs”, “Luna-27-Resurs” I “Luna-28-Grunt”

tumblr inline mut1yng5Sl1rsdsre

Kosmodrom Vastočnij

  • Proleće 2016 – Prvo lansiranje sa novog kosmodroma rakete-nosača “Sajuz-2.1a” sa dva satelita
  • Oko 2020 – Završetak gradnje druge lansirne rampe za raketu-nosač “Angara”

baikonur energia launch complex alex1

Program čovekovih letova u kosmos

  • Do kraja 2018. prema MKS planirana po četiri lansiranja kosmičkih brodova “Sajuz MS” svake godine (2019-2025. broj godišnjih lansiranja “Sajuza” može biti prepolovljen)
  • 2017 – 2019 - sa MKS će biti spojeni MLM “Nauka”, čvorni modul i NEM
  • 2021 – Prvi let novog ruskog kosmičkog broda bez posade
  • 2023  - Prvi let novog broda sa kosmonautima.

 


Roskosmos se nada da neće biti velikog smanjenja budžeta FKP-2025

Stezanje kaiša - budžet Roskosmosa za 2016-2025.

Značajno povećanje Nasinog budžeta za fiskalnu 2016. godinu


Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi: