<<  << 

Teleskopi, te svemoćne sprave laicima izgledaju kao kolosalne tvorevine sa „bog te pita šta sve ima unutra“ a zapravo teleskop je samo masa zeljeza, stakla, zrcala, elektronike...

 
BTA 6 computer telescope mount
BTA 6 dome
BTA 6 pancam

Da, lako je nama koji se druzimo sa tim vremenskim strojevima zaviriti čas 100 čas 1.000 čas 1.000.000.000 godina u prošlost. Astronomi to znaju ali oni koji tek ulaze u svijet zvijezda ili se samo na tren susretnu sa astronomijom i teleskopima NEZNAJU da mi astronomi imamo vremenske strojeve kojima gledamo sekunde ili milijarde godina u prošlost. Ne, ne, nije šala! Ozbiljan sam. OK, priču o tome pročitati ćete u nekom drugom članku. Nekako si razmišljam da će se Zorkić (pod uvjetom da zaista čita sve tekstove  ) upecati na ovo pa napisati zanimljiv tekst, možda saznate i kako teleskopom možemo vidjeti brojeve lota?!

Dobro, teleskopi - da, ima ih. Manjih, većih, velikih. Zemaljskih i svemirskih, manje poznatih i više poznatih javnosti. Jedan od njih je moja (zasad) neostvarena želja za ga posjetiti. Javnost zna za američke, poneko za europske, rijetko tko zna gdje su smješteni čak i oni najveći. No to je sve sitnica za jedan poseban, tajnoviti teleskop. Teleskop koji je promijenio svijet astronomskih instrumenata modernog doba. Revoluciju u svijet astronomske opreme donio je jedan nepoznat teleskop. Pazi sad! Ruski teleskop na Kavkazu – BTA-6 (Bolshoi Teleskop Alt-azimutalnyi). Da su ga kojim slučajem konstruirali amerikanci bio bi najpoznatiji teleskop na svijetu. Zašto? Eeee, pazi sad (da, opet; „pazi sad“). BTA-6 je prvi puta ugledao svjetlo zvijezda u noći 28/29 XII 1975. Zrcalo promjera 6050mm najveće je i danas zrcalo na svijetu izliveno od jednog komada stakla. Od 1975. do 1990. BTA-6 smješten na Kavkazu u regiji Zelenchukskaya na 2070m nadmorske visine bio je najveći teleskop na čitavom planetu Zemlja. No iako je BTA-6 u životnu, tehnološku realnost pretvorio teorijske mogućnosti gradnje zrcala iz jednog komada (što je samo po sebi pravo tehničko čudo) to je najmanja stvar u cijeloj priči. Ajmo opet, godina je 1975. Rusi su PRVI uveli računala u sustav upravljanja teleskopom. Sve do tada teleskopi su se ručno namještali na koordinate izabranog objekta a zatim se (opet ručno, ajde dobro bilo je tu i elektromotora ali sve se odvijalo manualno) pratilo objekt na nebu. BTA-6 je uveo računala, pokrenuo revoluciju koju su kasnije prihvatili svi teleskopi svijeta. No u tom se grmu krio još jedan zec. Neznaš koji je veći. Nekadašnje potkove, klizači, mehanika sve je u montažama teleskopa bilo podređeno nebeskoj mehanici. Rusi su i tu stvari okrenuli naglavačke, napravili su pravo „svetogrđe“. Nešto sa čime bi dotadašnje teleskopske montaže bile beskorisne. Uveli su alt-azimuntalnu montažu kao mehaniku upravljanja teleskopom. To je bilo moguće zahvaljujući računalu. Teleskopi nakon BTA-6 svi su redom na istom, takvom tipu montaže. Stvorili su grandiozno čudovište koje je trasiralo put svih teleskopa modernog doba. BTA-6 je bio znanstvena fantastika, teleskop iz budućnosti u 1975. Stroj koji je promijenio astronomiju - Bolshoi Teleskop Alt-azimutalnyi. Napraviti u praksi ono što je bio krajnji doseg mehanike u teoriji, postaviti montažu teleskopa sa kakvom bi svaki tadašnji teleskop bio beskorisna hrpa stakla i željeza, ubaciti u priču računala kojih još zapravo nije ni bilo. San snova, naklon do zvijezda inženjerima.

Zamalo sam pretjerao sa zaključnim hvalospjevnim rečenicama, trebalo je biti dosta još dva tri retka iznad. AL NIJE! Da, ima još! Bolshoi Teleskop Alt-azimutalnyi je samo jedan od segmenata sa vrhova Kavkaza. Ok, sad je dosta, ostalo u nekoj narednoj epizodi Otpisanih, naravno, ako i kada bude napisana.

BTA 6 telescope

<<  <<