dawn
Dawn je lansiran 2007. U prvoj fazi leta, jonski motori su radili 270 dana (85% vremena) i potrošili 72 kg goriva, ali su uveli letilicu u blizinu Marsa (549 km), čime su, uz pomoć njegove gravitacije, izvršili korekciju putanje i brzine.
Priznajem – nema baš mnogo svemirskih misija koje su trenutno u opticaju a da mi podižu adrenalim. Ipak, među onih par kojima to ipak polazi za rukom, svakako se nalazi Nasina robotizovana sonda Dawn. Valjda zato što (trenutno) ne skreće veliku pažnju javnog mnenja. Lansiran pre tačno tri godine, Dawn ima neverovatan zadatak: da bude prva letilica koja će ući u orbitu jednog sveta, a potom, proučivši ga, uključi motore i uđe u orbitu sledećeg! Sve prethodne slične misije – kao, recimo, Voyageri – samo su proletali pored svojih meta. Druga neobičnost Dawna je da ga pogone tri ksenonska jonska motora DS1 potiska 90 mN – to je prva Nasina istraživačka misija koja u potpunosti koristi jonske motore za svoj pogon.

Dawnov naučni cilj su dva najmasivnija predstavnika Glavnog asteroidnog pojasa: Vesta i patuljasta planeta Ceres. Ali stručnajci iz JPL iz Pasadene, čiji zadatak je određivanje adekvatnih trajektorija, našli su se na muci: kako ući u orbitu tako majučnih svetova kada o njima ne znamo gotovo ništa? Zato su odlučili da potraže pomoć od Nasinog Hablovog teleskopa, čije bi slike pomogle da se definiše plan randevua sonde sa Vestom u julu 2011. godine.

Zato je teleskop u protekle tri godine napravio seriju fotografija Veste sa udaljenosti od oko 130 miliona km i od njih napravio svojevrstan film (http://www.nasa.gov/multimedia/videogallery/index.html?media_id=19059462) koji će naučnicima pomoći da se Dawn uvede u polarnu orbitu oko protoplanete Veste. Analize su pokazale da je nagib ose asteroida za oko 4 stepena veći nego što se to prethodno mislilo.

vesta

To znači da će se promene godišnjih doba između severne i južne polulopte Veste dešavati oko mesec dana kasnije dok se Dawn bude nalazio na orbiti. To će se odraziti na količinu Sunčeve svetlosti koja pada na površinu, što će biti vrlo bitno za raspored mapiranja i fotografisanja.

Iako je Vesta najsjajniji asteroid na nebu, njegove male dimenzije ga čine vrlo teškim za slikanje sa Zemlje,“ kaže Jian-Yang Li, naučnik sa univerziteta Merilend, koji učestvuje u Dawn misiji. „Najnovije Hablove slike nam daju bolji uvid u to kako se Vesta okreće, jer je naš novi rakurs za 90 stepeni drugačiji od naših prethodnih slika. To vam je isto kao da nešto slikate sa zemlje, a onda tome dodate i snimke iz aviona.“

Objavljene slike je napravila Hablova Wide Field Camera 3 još u februaru. Te slike Veste su dopunile prethodne koje su načinile zemaljski teleskopi i Hablova Wide Field and Planetary Camera 2 u periodu između 1983. i 2007. Li i njegove kolege su proučile 216 novih slika – ukupno 446 koje je napravio Habl – i precizno utvrdili kako se Vesta okreće.

Novi rezultati su vrlo bitni za naš put ka Vesti,“ smatra Christopher T. Russell sa kalifornijskog univerziteta, glavni istraživač misije Dawn. „Zato što nam je cilj da napravimo slike i izmerimo visine svega višeg od 10 metara na površini, moramo strogo da vodimo računa o solarnoj osvetljenosti. Izgleda da će na severu Veste sledeće godine vladati kasno proleće, što je kasnije nego što smo planirali.“

Lansiran septembra 2007. godine, Dawn će početi spiralno da ulazi u orbitu oko Veste tek sledeće godine. Nakon godinu dana istraživanja, upaliće motore i u julu 2012. krenuti ka patuljastoj planeti Ceresu, gde se očekuje da će stići do februara 2015. Šta će biti nakon jednogodišnjeg istraživanja i ovog sveta, nije sigurno. Ako preostane ksenonskog goriva i ne bude drugih problema, nije nemoguće da će JPL pokušati da usmere svoje mezimče ka sledećem cilju – asteroidu Pallas.

Za one koji to neznaju, Vesta, Ceres i Palas su džinovi u Glavnom pojasu asteroida koji se prostire između Marsa i Jupitera.Dawn je približno 134 miliona kilometara udaljen od Veste. Već sledećeg leta, letilica će početi sama da sprovodi merenja rotiranja Vestine površine i omogući naučnicima da odrede osu rotacije.

Dawn-pozicij

„Vesta je otkrivena pre više od 200 godina, a sada smo na pragu da je istražujemo iz njene orbite,“kaže Bob Mase, menadžer projekta Dawn iz Laboratorije za mlazni pogon iz Pasadene. „Planiramo da će ova misija omogućiti da saznamo ne samo nešto više o Vesti, već i da unapredimo samu nauku.“

orbite

Grafika prikazuje položaj sonde Dawn od pre neki dan, kao i njenu trenutnu udaljenost u AJ od Sunca, Zemlje i njenog cilja.

Dawn-171110

Sa udaljenosti od tričavih 311.000.000 km ovako Dawn vidi Sunce, a pored njega i Zemlju i Veneru. Zemlja je udaljena 458.200.000 km, a brzina sonde u odnosu na Zemlju je fantastičnih 182.000 km/h.

Down-art

Dawn ima težinu od 1.250 kg. Za sada radi kako treba, mada je 17. juna jedan od 4 inerciona žiroskopa, čiji je zadatak da održavaju pravac letilice, prestao da radi. Kasnije je to softverski rešeno ...

Dawn želi da postigne rekord: najveću promenu brzine za jednu jonski pogonjenu letilicu. Za to treba da dostigne promenu brzine od 4,4 km/s, i zato motori rade bez prestanka od 5. juna. Prethodni rekord drži letilica Deep Space 1, sa 4,3 km/s.

 

Još o ovoj letelici

DAWN: ODLAŽE SE ZA DVA MESECA

8 јул 2007 ... „Septembarsko lansiranje neće uticati na realizaciju svih naučnih ciljeva misije 'Dawn' koji su bili u planiranu i za julsko lansiranje,“ ...
static.astronomija.co.rs/astronautika/NASA/Dawn/2007/.../dawn.htm 

Misija ka zaboravljenim planetama

Jonski motori (Dawn ih ima tri) rade tako što skidaju elektrone iz atoma .... Motori će biti ponovo uključeni u maju 2012, kada će Dawn krenuti ka Ceresu. ...
static.astronomija.co.rs/astronautika/NASA/Dawn/2008/Dawn.htm

DAWN na putu bez povratka

9 мар 2010 ... Od kako je 27. septembra 2007. NASA lansirala robotizovanu sondu DAWN, pratim njen napredak. To je prva američka međuplanetna misija koja je ...
www.astronomija.co.rs/misije/2408-dawn-na-putu-bez-povratka.html

 

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi: