Napomena

Ovaj članak je napisan na vreme, alizbog gužve oko drugih, hitnih članaka, a i zbog priprema za AKL nekako smo propustili da goa objavimo.

Prestupna sekunda je vreme koje se dodaje Koordinisanom univerzalnom vremenu (UTC) sa ciljem sinhronizacije atomskih časovnika sa astronomskim vremenom. Kada je prvi put dodata 1972, UTC vreme je bilo 10 sekundi iza Međunarodnog atomskog vremena. Predposlednji put je dodata 30. juna 2012. u 23:59:60 UTC, a poslednji put sad, pre neki dan.

30. juna, vreme je stalo.

Doduše, samo za jednu sekundu – prestupnu sekundu.

Od 1967. godine, kada su se pojavili atomski časovnici, ljudsko računanje vremena je postalo nezavisno od Zemljine rotacije. Problem je nastao kada je otkriveno da rotacija planete polako usporava a da atomski časovnici ne kasne. Zato se svakih nekoliko godina pojavila potreba za dodavanjem male količine vremena da bi se Koordinisano univerzalno vreme (UTC) što preciznije uskladilo sa prosečnim solarnim vremenom, odn. UT1. Bez tih korekcija, vreme izračunato na osnovu Zemljine rotacije bi se zbog nepravilnosti Zemljine rotacije sve više razlikovalo od atomskog vremena. Astronomska merenja vremena se obavljaju svake godine 30. juna ili 31. decembra i gleda se da se UTC ne razlikuje od UT1 za više od ±0,9 sekundi. Od kada je 1972. godine započeto sa tom praksom, dodato je 26 tih prestupnih sekundi, a najnovija korekcija je obavljena 30. juna 2015. u 23:59:60 UTC.

ps1

ATOMSKO VREME vs. UNIVERZALNO VREME

Kažemo da Koordinisano univerzalno vreme (UTC) određuju dve komponente:

  1. Međunarodno atomsko vreme: Vremenska skala koja kombinuje rezultate nekih 400 visokopreciznih atomskih (cezijumskih) časovnika iz preko 50 nacionalnih laboratorija širom sveta, i daje tačnu brzinu svih naših časovnika. Satovi se upoređuju korišćenjem GPS signala i dvosmernog satelitskog vremena i frekventnog transfera.
  2. Univerzalno vreme (UT1): Poznato i kao Astronomsko vreme, odnosi se na Zemljinu rotaciju oko sopstvene ose, čime se dužina dana.

Kada se razlika između TAI i UT1 dostigne 0,9 sekundi, zadatak Međunarodnog referentnog servisa za Zemljinu rotaciju (IERS) iz Pariza je da jednostavno doda prestupnu sekundu.

ATOMSKO VREME JE PREVIŠE PRECIZNO

Ukratko, razlog zbog kojeg svako malo moramo da dodajemo prestupnu sekundu jeste usporavanje rotacije Zemlje oko ose, koje je iz raznoraznih razloga (najveći je Mesec) postepeno i vrlo sporo[1].

Atomski časovnici su, međutim, tako programirani da kucaju nepromenjenim ritnon milionima godina. U poređenju sa Zemljinom rotacijom, atomski časovnici su jednostavno rečeno previše precizni.

KOLIKO ČESTO SE DODAJE PRESTUPNA SEKUNDA?

Pre nego što je 1972. godine prestupna sekunda prvi put dodata, UTC vreme je kasnilo za Atomskim vremenom čak 10 sekundi. Do sada, ukupno je dodato 26 prestupnih sekundi. To znači da je u poređenju sa atomskim vremenom Zemlja za to vreme usporila dodatnih 26 sekundi!

Međutim, to ne znači da je je prosečan dan na Zemlji postao duži za 25 sekundi. Jedina razlika je u tome što dan sa prestupnom sekundom traje 86.401 sekundu unesto uobičajenih 86.400 sekundi.

36 SEKUNDI RAZLIKE

Poslednja prestupna sekunda je dodata 30. juna ove 2015. godine u 32:59:60 UTC. Razlika između UTC i Međunarodnog atomskog vremena (UTC-TAI) je sada 36 sekundi.

UTC Datum UTC Vreme Razlika
TAI vs. UTC
1972-06-30 23:59:60 11 secs
1972-12-31 23:59:60 12 secs
1973-12-31 23:59:60 13 secs
1974-12-31 23:59:60 14 secs
1975-12-31 23:59:60 15 secs
1976-12-31 23:59:60 16 secs
1977-12-31 23:59:60 17 secs
1978-12-31 23:59:60 18 secs
1979-12-31 23:59:60 19 secs
1981-06-30 23:59:60 20 secs
1982-06-30 23:59:60 21 secs
1983-06-30 23:59:60 22 secs
1985-06-30 23:59:60 23 secs
1987-12-31 23:59:60 24 secs
1989-12-31 23:59:60 -25 secs
1990-12-31 23:59:60 26 secs
1992-06-30 23:59:60 27 secs
1993-06-30 23:59:60 28 secs
1994-06-30 23:59:60 29 secs
1995-12-31 23:59:60 30 secs
1997-06-30 23:59:60 31 secs
1998-12-31 23:59:60 32 secs
2005-12-31 23:59:60 33 secs
2008-12-31 23:59:60 34 secs
2012-06-30 23:59:60 35 secs
Poslednja:
2015-06-30
23:59:60 36 secs
Još se ne zna kada će biti dodata sledeća prestupna sekunda.

BUDUĆNOST PRESTUPNE SEKUNDE

Među naučnicima nema koncenzusa, te neki od njih predlažu da se u budućnosti ukine prestupna sekunda, i da se redefiniše naš način merenja vremena, utvrđen još u sumersko vreme. Taj predlog će ove godine biti stavljen na glasanje na Svetskom savetovanju vezanom za radiokomunikacije.

TREBA LI DA ZEMLJINA ROTACIJA DEFINIŠE VREME?

Pokrenuvši seriju pitanja o Koordinisanom univerzalnom vremenu na IESR-u 1999. godine, naučnici širom sveta su počeli da se pitaju o svrsishodnosti upotrebe prestupne sekunde. Svi argumenti se vrte oko jednog ključnog pitanja: Trebamo li da podešavamo svoje časovnike prema Zemljinoj usporenoj rotaciji, ili bi atomski časovnici trebali jedini da budu odgovorni za merenje vremena?

TREBA LI DA ZEMLJINA ROTACIJA

Naučna zajednica nije uspela da do danas da argumentovani odgovor na gornje pitanje.

  • 2012, delegati Svetskog savetovanja o radiokomunikacijama u Ženevi još jednom su pokrenuli pitanje prestupne sekunde, i zakazali novo glasanje za ovu godinu.

ps2

Tragovi zvezda na nebu iznad opservatorije.

KOLIKO JE DUGAČAK DAN NA ZEMLJI?

Pošto ovo pišem u nedelju, 5. jula 2015, podatak je sledeći: 24 časa, 0 minuta, i 0,0012491 sekundu (+1,2491 milisekundu).

Jučerašnji dan je trajao 24 časa, 0 minuta, i 0,0010931 sekundu (+1,0931 milisekundu).

Od danas, UT1 će ići 0,3199064 sekunde ispred UTC.

Moderno merenje vremena definiše dan kao sumu od 24 časova – ali to nije potpuno tačno. Zemljina rotacija se usporava, te je većina dana malo duža od 24 časa.

KOLIKO JE DUG DAN DANAS?

Današnji dan je bio za 1,2491 ms (milisekundu), tj. za 0,0012491 sekundu duži od 24 časa. To je vreme za koje se Zemlja na ekvatoru pomeri za 58,10 cm.

To znači da je 5. jum 2015. trajao:

  • 24,0000003470 sati, ili
  • 24 časa i 1,25 ms

U proseku, srednji solarni dan u poslednjih 365 dana je bio za 1,03 ms duži os 24 časa, tako da je današnja dužina dana ispod prosečne. Tokom navedenog perioda, 108 dana je bilo duže od današnjeg dana, a 258 je bilo kraće.

Kada bi svaki naredni dan bio iste dužine kao današnji, prestupna sekunda bi se dodavala svaka 800,58 dana.

Today's Day Length* in Context
  Day length Date
Yesterday 24 hours +1.09 ms суб 4. Јул 2015
Today 24 hours +1.25 ms нед 5. Јул 2015
Tomorrow 24 hours +1.33 ms пон 6. Јул 2015
Shortest 2015 24 hours +0.18 ms сре 17. Јун 2015
Longest 2015 24 hours +2.28 ms суб 21. Мар 2015
Last Year Average 24 hours +0.99 ms Year 2014
* Yesterday's, today's and future day lengths are predictions

ZAŠTO DANI POSTAJU DUŽI?

Brzina Zemljine rotacije se vremenom smanjuje, ali ona takođe varira od dana do dana. Jedan od glavnih faktora za to su nebeska tela koja nas okružuju. Naprimer, Mesečeva gravitacija izaziva plime i menja Zemljin oblik, što na kraju utiče na rotacionu brzinu. Udaljenost Meseca i Zemlje se konstantno menja (vidi ovo!), što dovodi dodnevnih varijacija u brzini rotacije naše planete oko ose.

 


[1] Kaže se da je zbog gravitacione interakcije između Meseca i Zemlje svakog novog veka dan na Zemlji duži za 2,3 milisekunde. Kako je navedeno u mojoj knjizi, prema radovima prof. R. Stivensona sa Kembridža, od početka Nove ere usporavanje se akumiliralo na 2 sata i 57 minuta, a porašće još za 1 sat do 2760. godine.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... 7 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... 7 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. 7 sati ranije
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 18 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 23 sati ranije

Foto...