• RKK "Energija" je pobedila na tenderu za gradnju novog ruskog kosmičkog broda koji, iako se to drži u velikoj tajnosti, po svemu sudeći podseca na američki 'Orion'.

Zanimljivo, umesto padobrana koristiće stajni trap sa nekoliko teleskopskih nogu. Moći će da nosi šest kosmonauta, masa >14t. Probni letovi treba da krenu 2015. sa novog ruskog kosmodroma Vastočnij ("Istočni") koji će se graditi na dalekom istoku, dok je prvi pilotirani let u kosmos planiran za 2018.

• Istovremeno, 'Progres' iz Samare je pobedio na konursu za raketu 'Rus' srednje nosivosti (>20t) koja će nositi novi ruski kosmički brod.

• Kinezi planiraju da 2010. lansiraju malu orbitalnu stanicu. Početkom 2011. ide automatsko spajanje sa bespilotnim 'Shenzhouom', posle čega će poleteti pilotirani 'Shenzhou' čija će posada naseliti prvu kinesku orbitalnu stanicu.

• NASA ove jeseni planira testiranje rakete 'Ares-I' koja će se koristiti kao lanser 'Oriona' u orbitu oko Zemlje. 'Ares-I' se razvija na bazi potisnih stepena šatla. NASA treba minimum dve milijarde dodatnih dolara godišnje da program 'Orion' krene 2016-2017. Sasvim je moguće da Kongres ne odobri dodatno povećanje budžeta, tako da će najverovatnije NASA izmeniti svoje planove vezane za korišćenje ISS.

• Cenatr za obuku kosmonauta u Zvezdanom Gradu predat je Ruskoj kosmičkoj agenciji i po prvi put od osnivanja 1960. postaje civilna insitucija slično NASA-inom Centru u Hjustonu.  Prvi direktor refromiranog Centra je bivši kosmonaut RKK 'Energija' Sergej Krikaljov

• ESA je upotpunila odred astronauta sa šest novih kandidata; Kina takođe namerava da raspiše konkurs za 5-6 novih tajkonauta.

• Indija planira pilotirani let u kosmos posle 2014. korišćscenjem sopstvene kapsule (rade sa Rusima na njenom projektu) koja podseća na američki 'Džzemini'. Pre toga, još jedan inidjski kosmonaut će leteti u kosmos sa ruskim kosmonautima na brodu "Sajuz TMA"

• Ove godine će sa MKS (ISS) biti spone nprvi japanski teretni brod HTV

•  Članice tima koji gradi ISS su se dogovotile da nastave korišćenje ISS posle 2015. (planirani vek upotrebe stanice) do 2020. Za razliku od RKA i ESA, NASA nerado nastavlja ovaj program jer će uticati dramatično na njene planove sa 'Orionom' i povratkom na Mesec. Između ISS i Meseca, očekujem da će prevagnuti ovaj drugi, dok će NASA najverovatnije intenzivirati komercijalno koršićenje njenog segmenta ISS. Istovremeno, čuju se glasine da će Rusija ako bude problema u dogovaranjima sa ESA i NASA-om razmisliti o mogućnosti odvajanja svog dela ISS i njegovu transformaciju u novu rusku orbitalnu stanicu. HTV i evropski teretni brod bi se od tada koristili za korekcije orbite ISS.

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi: