... od kako je otkriven 1846. godine

Pre nepunih 10 dana, 13. jula, Neptun se našao na istom mestu u svemiru gde je bio pre skoro 165 godina kada je pronađen. Da bi proslavili taj događaj, Nasin Hablov teleskop je napravio ove slavljeničke slike plavo-zelene planete.

Neptun-sateliti 

Ova kompozicija je napravljena od različitih fotografija Hablove kamere WFC3. Slika u boji je dobijena snimanjem kroz 3 kolor-filtera i prikazuje Neptun sa oblacima u atmosferi. 48 odvojenih slika je osvetljeno da bi se videli vrlo bledi meseci. Bele tačkice su unutrašnji Neptunovi meseci koji se kreću po orbitama tokom Hablovog posmatranja. Zelene linije su orbite svakog meseca. Pozicija Tritona i njegova veličina nisu prikazani u razmeri. Pomeranje svakog meseca je posledica tvemena ekspozicije Habla.

Poznato je oko 30 Neptunovih satelita, a većina ih je toliko slabo vidljiva ili udaljena da ih je nemoguće videti na ovoj slici.

 

Neptun je najudaljenija spoljna planeta solarnog sistema. Otkrio ju je nemački astronom Johan Gale 23. septembra 1846. godine. Tada je tim otkrićem bila udvostručena veličina poznatog Sunčevog sistema. Planeta se nalazila na 4,5 milijardi km od Sunca, 30 puta dalje od Zemlje. Pod slabim uticajem dalekog Sunca, Neptun je klizio po svojoj ogromnoj putanji, praveći jednu revoluciju otprilike svakih 165 godina.

Gornje četiri slike Neptuna načinjene su Wide Field Camerom 3 25/26 juna, tokom 16-časovne rotacije planete. Snimci su pravljeni svaka četiri sata, što omogućava uvid u čitavu planetu. Slike otkrivaju visinske oblake na severnoj i južnoj polulopti. Veruje se da oblake čine ledeni kristali metana i amonijaka.

Kao i Zemlja, i divovska planeta ima svoja godišnja doba, jer joj je osa nagnuta za 29 stepena, u odnosu na naših 23 stepena. Umesto da traju po nekoliko meseci, njegova godišnja doba traju po 40 godina.

Kako slike pokazuju, Neptun trenutno ima više oblaka nego pre nekoliko godina, kada je uglavnom južna hemisfera bila oblačna. Sada se vidi da se oblaci pomeraju ka severu. Trenutno je početak leta na južnoj hemisferi, a kraj zime na severnoj.

Na Hablovim slikama pada u oči karakteristična boja Neptuna, koja nastaje metanovom apsorbcijom crvene svetlosti u njegovoj atmosferi. Oblaci se čine pomalo rozikasti, jer reflektuju near-infracrvenu svetlost.

Tamni prsten na dnu južne polulopte verovatno predstavlja pukotinu u magli atmosfere koja prelama plavu svetlost. Pukotinu je fotografisala i Nasina sonda „Voyager 2“ 1989, i možda je povezana sa polarnom cirkulacijom vetrova velike brzine u toj regiji.

Temperaturne razlike između Neptunovih snažnih unutrašnjih izvora toplote i ledenih vrhova oblaka je oko -170° C, što mošda pokreće nestabilnost atmosfere i dovode do promena vremena na planeti ogromnih razmera.

Neptun je imao burnu istoriju. Na njegovo otkriće uticao je Uran, sedma planeta od Sunca i Neptunov unutrašnji sused. Britanski astronom ser Vilijam Heršel i njegova sestra Karolina otkrili su Uran 1781. godine, 55 godina pre otkrića Neptuna.

Ali ubrzo nakon otkrića, Heršel je uvideo da se orbita Urana ne poklapa sa proračunima Njutnove teorije gravitacije. Proučavajući Uran 1821, francuski astronom Aleksis Buvar je zaključio da možda neka druga planeta utiče na njegov položaj i kretanje.

Dvadeset godina kasnije, Francuz Urban Leverje i Englez Džon Adams, matematičar i astronom, nezavisno jedan od drugog su predvideli lokaciju tajanstvene planete komplikovanim proračunavanjem uticaja gravitacije hipotetičke planete na Uranovu orbitu.

Leverje je poslao svoj opis predviđene lokacije nove planete nemačkom astronomu Johanu Gotfridu Galeu Berlinsku opservatoriju.

Tokom samo dve noći osmatranja 1846, Gale je pronašao i identifikovao Neptun kao planetu, manje od jednog stepena udaljenu od Leverjeovih proračunskih predviđanja. Otkriće je slavljeno kao veliki uspeh Njutnove teorije gravitacije i razumevanja univerzuma.

Međutim, Gale nije bio prvi koji je posmatrao Neptun. Decembra 1612, dok je gledao Jupiter i njegove mesece svojim ručno pravljenim teleskopom, astronom Galileo Galilej je ubeležio u svoju svesku i Neptun, ali kao zvezdu. Mesec dana kasnije, u januaru 1613, zapazio je da se ta „zvezda“ pomerila u odnosu na druge zvezde. Ali Galilej nikada nije identifikovao Neptun kao planetu, i očigledno se nije bavio tom temom, te je propustio da potvrdi svoje otkriće.

Neptun nije vidljiv golim okom, ali može da se posmatra dvogledom ili manjim teleskopom. može da se pronađe u sazvežđu Aquarius, u blizini granice sa Capricornom.

Planete slične mase kao Neptun često kruže oko drugih zvezda u našoj galaksiji. Nasina svemirska opservatorija „Kepler“, lansirana 2009. u potrazi za zemljolikim planetama, pronašla je mnoge planete[1] veličine Neptuna.



[1] Početkom ove godine je objavljeno da je u periodu od maja do septembra 2009. pronađeno 1.235 planeta od čega je 662 bilo veličine Neptuna a 68 veličine Zemlje.


Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi: