Za veliku crvenu pegu na Jupiteru zna se od davnina, tj. vekovima. To je džinovska oluja koja neprekidno besni na dalekoj planeti a da se i ne zna kada je počela. 

Ali, ispostavilo se da svoju oluju ima i planeta Neptun, a i druge gasovite planete Sunčevog sistema. Ovu Neptunovu otkrila je letelica Voyager 2 kada je 1989. projurila pored te planete. Zapravo, tada su postojale čak dve Neptunove oluje.

Neptun Voyager2
Fotografija Voyagera 2

Međutim ove Neptunove oluje su se smirile i kada je Svemirski teleskop Habl 1994. godine osmatrao tu planetu njih već nije bilo - što je pobudilo dodatno interesovanje naučnika za čitav fenomen. Istraživanja i osmatranja su nastavljena i Habl je potom uočio da oluje na Neptunu nastaju i nestaju, da nisu toliko postojane kao velika oluja na Jupiteru. One traju samo dve ili nešto više godina kada se smire da bi kasnije opet podivljale. 

Neptunove oluje su tamni vrtlozi oblaka koji se kovitlaju velikim brzinama, a po prostoru koji zauzimaju svaka je velika koliko i čitava naša planeta. Na Zemlji oluje nastaju u područjima niskog vazdušnog pritiska i retko kada traju više od nekoliko nedelja. Na divovskim planetama je obrnuto i oluje nastaju u područjima viskog pritisaka i traju godinama. 

Na gasovitim planetama nema kopnenih masa te su njihove oluje stabilnije nego naše, domaće oluje koje kopna smiruju.

PIA01142 hires
Fotografija Voyagera 2

Dok su na Jupiteru oluje vezane za mesta blizu ekvatora, vetrovi na Neptunu se razvijaju na severu ili jugu planete gde ih vremenom razbije strujanje atmosfere koje se kreću u suprotnom smeru. 

Za preciznije utvrđivanje uzroka nastanka divljih oluja na gasovitim planetama naučnicima su potrebni podaci, mnogo podataka kako bi uspeli da izvuku neke zaključke. Oni još nisu u stanju da predvide rađanje nove oluje, ali iz dugogodišnjih posmatranja prethodnih i postojećih oluja, mogu da vide bar kako se neka oluja razvija. A u nedostatku pravih i realnih podataka oni se obraćaju kompjuterskim programima. Drugim rečima prave simulacije, ali to su simulacije koje za sad ne otkrivaju puno jer i programe treba snabdeti podacima. 

Sve u svemu planetarna meteorologija ima puno posla pred sobom i jednog dana će čitaocima biti na raspolaganju dnevni meteorlološki izveštaji za Sunčev sistem :) 


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 4 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije

Foto...