Tamne bazaltne peščane dine na ivicama Marsovog severnog pola imaju 10 puta veću površinu od Srbije i visoke su preko 30 metara.

mars-detalj

Dugo se smatralo da su peščane dine stalne formacije, ali slike visoke rezolucije sa Nasinog Mars Reconnaissance Orbitera otkrivaju nam sada da dine svakako spadaju među najaktivnije elemente pejzaža Crvene planete.

Mi jednostavno nismo imali uređaje pomoću kojih bi mogli da vidimo šta se tamo događa,“ rekla je Candice Hansen, stručnjak sa Instituta za planetne nauke iz Arizone, i autorka studije objavljene u časopisu „Science“. „Sada možemo da dobijamo slike i uočavamo detalje koji se samo suptilno razlikuju u kontrastima, što nam omogućava da zaista vidimo promene na dinama.“

U periodu od dve Marsove godine, ili četiri zemaljske, istraživači su stigli da prouče na storine slika. Tokom zimskih meseci, korica „suvog leda“ (ugljen-dioksid zaleđen ispod – 78,5° C) prekriva dine i destabiliše pesak, objasnila nam je dr Hansenova. Kao rezultat imamo pokretanje peska, što dovodi do odrona i stvaranja novih brdašaca.

Na slikama koje su naučnici proučavali, oko 40 procenata dina je tokom dve marsovske godine prošlo kroz neki vid promena. Na nekim mestima, stotine kubnih metara peska se u vidu odrona spustilo niz padine određenih dina.

Ako uspeju da reše pitanje daljeg finansiranja, tim naučnika planira da nastavi posmatranje pomeranja dina, zato što Reconnaissance Orbiter (MRO) ima dovoljno goriva da ostane u orbiti do 2020. godine.

Ljudi nekako nisu navikli da na Mars gledaju kao na geološki aktivnu planetu, a upravo to nam pokazuju ove slike, „kaže dr Hansen.

 krajolik

Velike peščane dine pokrivene suvim ledom u blizini Severnog pola. Slika je napravljena preko leta, kada su samo male površine leda preostale na dinama, gde se pojavljuju kao svetle, plavkaste tačke na padinama. lika je načinjena sa visine od 317,3 km kamerom HiRSE.

Ovde je ista slika u pdf. http://hirise.lpl.arizona.edu/pdf/fillathio/ESP_018011_2565.pdf

Fenomenalna rezolucija!

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... Pre 35 minuta
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... Pre 44 minuta
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. Pre 48 minuta
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 12 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 17 sati ranije

Foto...