4. avgust. 2011.
brojevi

12 – Količina vode, u milijardama litara u sekundi, novootkrivene dubinske okeanske struje koja nosi vodu bogatu kiseonikom na sever od Antarktika, snabdevajući na kraju dubinske slojeve Indijskog i Tihog okeana. Taj tok je ekvivalentan količini 40 Amazona. Najveća okeanska struja po zapremini vode je Antraktička cirkumpolarna struja, koja nosi neverovatnih 130 milijardi litara vode svake sekunde.

0,4 – Predviđeni pad Ph morske vode, sa 8,2 na 7,8, do kraja ovog stoleća ako se nastavi sadašnji trend, prema izveštaju američke agencije za okeane i atmosferu. To znači da je od vremena industrijske revolucije kiselost mora porasla za 150 procenata. Ovakve promene su pogubne za životinje sa ljušturama, korale i riblju mlađ.

35 – Prosečna količina soli u moru, merena u hiljaditim delovima (ppt). Tu spada i hlor, najrasprostranjeniji rastvoreni materijal u morskoj vodi, u koncentraciji od oko 19 ppt, a slede natrijum (11 ppt), sulfat (2,7 ppt), magnezijum (1,3 ppt), kalcijum (0,4 ppt) i kallijum (0,4 ppt).

1.000.000 – Približan broj bakterijskih ćelija u kubnom santimetru morske vode. Ukupan broj mikroorganizama u svim okeanima je oko 1030. Na njih otpada oko polovine celokupne okeanske biomase i oni proizvode polovinu čitavog kiseonika u našoj atmosferi. Ukupno, te bakterije su teške kao 240 milijardi afričkih slonova.

250.000 – Procenjen broj poznatih okeanskih vrsta, kako je utvrdio prošlogodišnji popis morskog habitata. Popis je obuhvatio više od 6.000 novih morskih vrsta. Veruje se da je broj neotkrivenih vrsta, uključujući i mikrosvet, mogao da iznosi i više stotina miliona.

1 – Broj planeta (Zemlja) koje imaju okeane. Ali Saturnov najveći satelit, Titan, ima jezera etana, dok Encelad možda ima okean morske vode ispod površine. Moguće je i da Jupiterova Evropa krije okean ispod svoje kore.

okean



BROJEVI: od okeana do generatora kiseonika


Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 8 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...