Očigledno je da višekratnost – ponovno korišćenje pojedinih komponenti raketa – postaje hit u aeronautičkoj industriji. Decenijama se smatrala velikom nadom astronautike, ali loša iskustva sa spejs-šatlovima su obeshrabrila mnoge agencije i kompanije širom sveta[1]'SpaceX' je ponovo stavio ovu temu na sto i, iako tek treba da dokažu da je višekratnost ekonomski profitabilna, niko ne želi da bude zatečen nespreman. Evropa je započela sa razvojem prototipa višektarne rakete 'Callisto' i 'VEGA E', a i druge kosmičke sile su uradile isto...

Među njima je i Japan. Iako su kosmička sila, njihov program je relativno skroman, ali zato funkcioniše vrlo solidno. Tokijska multinacionalna kompanija 'Mitsubishi Heavy Industries', zadužena za proizvodnju raketa 'H-IIA' i 'H-IIB', kao i buduće 'H-3', radi sa agencijom JAXA na razvoju eksperimentalne letilice 'RV-X' (Reusable Vehicle-eXperiment) čiji je cilj da testira tehnologije povezane za višekratne rakete.

rv1
Prototip japanske višekratne rakete 'RV-X'.

'RV-X' će biti raketa dužine 13,5 metara i težine 11 tona (bez goriva 4,1 tone). Koristiće četiri kriogena motora (na tečni vodonik i kiseonik) pojedinačnog potiska 40 kN, koji će moći da regulišu potisak od 40% do 100%. Vodonik je odabran za gorivo zbog izuzetnog iskustva 'Mitsubishija' i JAXA sa tim gorivom. Uz to on je izuetno čist, što je idealno za višekratni sistem. Slaba strana je složenost potupanja sa tekućim vodonikom, ali ga Bezosova kompanija 'Blue Origin' takođe koristi u svojoj višekratnoj raketi 'New Shepard', koja vertikalno uzleće i sleće.

'RV-X' bi trebalo da odleti na visinu od sto kilometara, tako da tehnički zapravo govorimo o kosmičkoj letilici. Biće u stanju da čak izgubi jedan motor a da ipak okonča svoju misiju (to će biti moguće isključivanjem drugog naspramnog motora i sa preostala dva koja će da rade snagom od 100%). Raketa će moći da se koristi do sto puta, sa minimalnim intervalom između dva lansiranja od 24 sata. Nakon uzletanja, raketa će opisivati balistički luk i provesti oko tri minuta u bestežinskom stanju, a potom će ući u atmosferu nosom, za razliku od 'Falcona 9'. Koristiće dve male aerodinamične kontrolne površine i dva flapsa radi kontrolisanog povratka u zonu sletanja. Kasnije će se okrenuti oko svoje ose da bi motorom kontrirala i kočila prilikom spuštanja. Brzina ateriranja će biti oko 1 m/s, a četiri fiksna nogara sa amortizerima poslužiće za sletanje na površinu.

rv2
Ateriranje 'New Sheparda'. Do sada je bilo 6 lansiranja i svih 6 su bila uspešna.

rv3
Balistička trajektorija 'RV-X'.

rv4
Povratna trajektorija na mesto lansiranja 'RV-X'.

rv5
Testiranje višekrtanog korišćenja raketnih motora.

Korišćenje aerodinamičkih manevara u koje će radi smanjivanja brzine biti uključen korpus rakete predstavlja glavnu razliku između 'RV-X' i 'FalconaX', i omogućiće uštedu goriva potrebnog za povratak na mesto lansiranja. Pre nekoliko godina, 'Mitsubishi' je testirao nekoliko tehnologija vezanih za vertikalno sletanje – posebno sistem navođenja – koristeći mali eksperimentalnu letilicu teški 60 kg, OEEX (One Engine inoperative EXperimental vehicle). 'RV-X' će imati nosivost od oko 100 kg, tako de će, osim što će biti prototip višekratnog sistema, biti i značajna raketna sonda. Očigledno je da je glavni cilj 'RV-X' da posluži kao plan B u slučaju da 'SpaceX' postigne uspeh. U tom slučaju sigurno je da Japan neće startovati od nule da bi dostigao svoje rivale.

rv6
Japanska eksperimentalna letilica OEEX sa dva motora koja je testirala tehnologiju vertikalnog sletanja.

[1] Pre dve ipo godine sam napisao sledeće: '...Svaka kosmička sila pre ili kasnije počne da razmišlja o sopstvenom spejs-šatlu: Sovjeti su imali svoj 'Буран', 'Спираль' i 'ЛКС' (i još pokoji), Rusi 'Kлипер', evropska zajednica 'Hermes' i 'IXV', Kinezi 'Shenlong', Japanci jedan svoj bezimeni. Amerikanci šuruju s tom idejom odavno i najdalje su odmakli po tom pitanju, tako da imaju planova čak i za privatne šatolove. Ali svakako je šok da su sada u igri i Indusi!... Indijska kosmička agencija (ISRO) je pre nedelju dana, 23. maja 2016, ... lansirala svoj prvi prototip višekratne bespilotne letilice sa krilima RLV-TD (Reusable Launch Vehicle Test Demonstrator)...'

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 8 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...