Većini je poznat podatak da je Thomas Edison bio najplodniji pronalazač svih vremena – držao je 1093 američkih patenata. Međutim, 2003. predekao ga je japanski pronalazač Shunpei Yamazaki. Pet godina kasnije i njega je sa trona skinuo australijski pronalazač Kia Silberbrook. U ovom trenutku u Americi ima prijavljeno 4669 patenata, dok ukupan broj njegovih patenata prijavljenih širom sveta iznosi 9874.

Neki izvori tvrde da je plodan svaki onaj pronalazač koji uspeva da prijavi pet puta više patenata od prosečnog pronalazača. Obzirom da je prosečan broj patenata po pronalazaču oko 3, ispada ja su plodni svi oni koji prijave makar 15 patenata.

Kroz istoriju, poznato nam je 69 pronalazača koji su imali više od 300 patenata, a desetihe hiljada onih sa više od 15. Naš NIkola Tesla je imao zvanično prijavljeno 111 patenata.

Prošle godine, američki patentni zavod je priznao 277.835 patenata, što je najviše u jednoj godini do sada. Evo njihovog prikaza:

lista

2012. godine, najviše pronalazaka u SAD je prijavio pomenuti Kua Silverbrook – 220. Kia je rodom Australac, ima 56 godina, i predstavlja se kao pronalazač, naučnik i biznismen. Polje interesovanja mu je široko pa i raspon pronalasci: računarska grafika, video i audio produkcija, fabrička automatizacija, digitalna štampa, displejui sa tečnim kristalima, molekularna elektronika, solarne ćelije, interaktivni papir, polimeri, kristalografija, itd. Na drugom mestu je bio Edward Jung sa 180 patenata a na trećem Shunpei Yamazaki sa 172 patenta. u tom svetlu, zanimljiv je podatak sa je 2012. godine u Srbiji prijavljeno 492 patenta, od čega samo 119 domaća a 373 inostrana. Ispada da je prosek na milion stanovnika 39 patenata, dok je taj broj u Hrvatskoj 58, a u Nemačkoj preko 500. U Južnoj Koreji i Japanu taj broj prevazilazi 2000. Bez želje da budem maliciozan, moram da kažem da univerzitet u Kaliforniji ima više prijavljenih patenata svake godine nego 160 pojedinačnih zemalja sveta.

 

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 13 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 5 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...