Na Medjunarodnu kosmičku stanicu (MKS) je stigla nova posada - Sergej Volkov ("Roskosmo"), Andreas Mogensen (ESA/Danska) i Ajdin Ajimbetov ("KazKosmos").

sl4
sl2
sl3
sl1
sl6

Kosmički brod "Sajuz TMA-18M" samo što je spojen sa modulom "Poisk" (MIM-2). Dok ovo pišemo kosmonauti i stručnjaci Centra upravljanja letom (CUP) u Karaljovu proveravaju sisteme broda i stanice, dok se istovremeno odvijaju operacije formiranja njihove hermetičke veze. Sve operacije su se odvijale automatski pod kontrolom CUP-a, posade broda i komandanta MKS Genadija Padalke. Spajanje je obavljeno u 10.49č (moskovsko vreme) iznad severnog Kazahstana.

Tokom leta prema MKS, brod "Sajuz TMA-18M" je naišao na kosmički otpad - treći stepen jedne japanske rakete lansiranje još 1989. Iako je u vesti na sajut "Roskosmosa" rečeno da je brod obavio korekciju putanje leta da bi izbegao sudar sa ovim objektom, u stvari korekcija obavljena za vreme 17. orbite je bila deo normalne šeme leta ka MKS. Prelaskom na novu orbitu, brod je dospeo u bezbednu zonu - treći stepen japanske rakete je proleteo na 4km od njega.  

Otvaranje poklopaca izmedju broda i modula "Poisk" je obavljeno oko dva časa posle spajanja. Tada je na MKS započela zajedničku misiju devetočlana posada iz pet država - Rusije (Genadij Padalka, Mihail Kornienko, Oleg Kononjenko i Sergej Volkov), SAD (Skot Keli i Čel Lindgren), Japana (Kimija Jui), Danske (Andreas Mogensen) i Kazahstana (Ajdin Ajimbetov).

Za razliku od prethodnih misija, spajanje novog kosmičkog broda obavljeno je po "sporoj" dvodnevnoj šemi. Do samo nekoliko dana pred lansiranja bilo je planirano da brod leti po "brzoj" šestočavnoj ćemi spajanja. Medjutim, tokom avgusta sunčeve aktivnosti su bile daleko niže od prognoziranih, tako da su se uslovi "brzog" spajanja pogoršali. Da bi spajanje bilo obavljeno po "brzoj" šemi onda bi trebalo obaviti ili smanjenje brzine MKS, ili odabrati drugi datum lansiranja. Smanjenje brzine (odnosno promene orbite) MKS dovelo bi kao prvo do velike potrošnje goriva, a kao drugo promenilo bi mesto povratka na Zemlju 12. septembra. Naime, u zavisnosti od godišnjeg doba postoje dve zone povratka brodova "Sajuz" na severu Kazahstana - tzv. "južni" region se koristi u drugom delu godine, a "severni" kada se brodovi vraćaju u proleće. Ovakva raspored povratka je napravljen po molbi Kazahstana u cilju zaštite useva od kontaminacije tokom ateriranja "Sajuza". Kako bi promena datuma lansiranja dovela do lančane reakcije u grafikonu misija na MKS, koji je ionako poprilično poremećen posle serije od tri izgubljena teretna broda u samo osam meseci i godišnjom misijom Kornienka i Kelija, "Roskosmos" je doneo odluku da se predje na "sporu" šemu spajanja i time za dva dana smanji boravak Mogensena i Ajimbetova na MKS.          

Posada koja je upravo stigla na MKS će obaviti program u okviru dve kosmičke misije - Volkov učestvuje u dugotrajnoj ekspediciji MKS-45/46 (izmedju ostalog, obaviće jedan izlazak u otvoreni kosmos u februaru 2016.), dok su Mogensen i Ajimbetov članovi ekspedicije posete EP-18. Oni se vraćaju na Zemlju skupa sa Genadijem Padalkom za osam dana, 12. septembra 2015. na brodu "Sajuz TMA-16M".  


Lansiran transportni brod "Sajuz TMA-18M" sa rusko-dansko-kazahstanskom posadom

Biografija članova posade MKS - 45/46 i misije posete EP-18


 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi: