Na orbiti je nova posada kojoj predstoji polugodišnji boravak u kosmosu. Raketa kojom je njen kosmički brod 6. juna lansiran sa Bajkonura bila je išarana simbolom Fudbalskog svetskog prvenstva koje uskoro kreće u Rusiji.

Nekoliko dana pre lansiranja, Sergej Prokopjev (“Roskosmos”, 43), Aleksander Gerst (ESA/Nemačka, 42) i Serena Onjon-Čanselor (NASA, 42) su se slikali na Bajkonuru sa fudbalskom loptom. Istovremeno, gore na Medjunarodnoj kosmičkoj stanici (MKS), dva ruska kosmonauta – Anton Škaplerov i Oleg Artemjev – su simbolično odigrali fudbalski meč, tako da je novi kosmički start u svetlu predstojećeg svetskog šampionata u fudbalu.

f1
Kosmos u znaku fudbala – Onjon-Čanselor, Prokopjev i Gerst

Biografije članova posade Ekspedicija MKS-56/57

Pored fudbala, prisustvo Dmitrija Rogozina na Bajkonuru, ali prvi put u svojstvu direktora “Roskosmosa”, je takodje obeležilo najnovije kosmičko lansiranje. Kao i koincidentni “prelazak na novu dužnost” Rane Džurajeve, koja je tri godine rukovodila centrom CENKI u koga ulaze kosmodromi i “kosmička” infrastruktura na zemlji. 

Nova kosmička posada, koja u hronologiji MKS nosi redni broj 56/57 je stvarana etapno, još s’kraja 2015. Tada je objavljeno da je kosmonaut-veteran Aleksandar Samokutjajev odredjen za komandanta kosmičkog broda “Sajuz MS-09” čije je lansiranje planirano na proleće 2018. U aprilu 2016. NASA je odredila astronautkinju Dženet Eps na mesto brodskog inženjera broj dva, a mesec dana kasnije ESA-e je imenovala Nemca Aleksandera Gersta, za brodskog inženjera broj jedan. U julu 2016. njih troje su prošli kroz “vodenu obuku”, kada članovi posade uvežbavaju evakuaciju za slučaj spuštanja kosmičkog broda na vodenu površinu.  

f2 
Prva posada “Sajuz MS-09” na vodenim pripremama - Epsova, Samokutjajev i Gerst

Medjutim, u oktobru 2016. Samokutjajev nije prošao medicinski test, što ga je koštalo ne samo mesta komandanta kosmičkog broda “Sajuz MS-09”, nego i karijere kosmonauta. Na njegovo mesto je postavljen dubler Anton Škaplerov, takodje iskusni ruski kosmonaut. Tako je formirana nova posada koja u januaru 2017, obavila zimski trening za slučaj spuštanja broda u gustoj, snegom pokrivenoj šumi. A onda, usledio je novi preokret. Za vreme sportskih priprema rusko-američko-japanske posade “Sajuza MS-07” koja je trebala da leti pre ove naše ekipe, povredio se komandant Aleksandar Skvarcov. Kako je Škaplerov bio njegov dubler, on je prebačen u ovu ekipu koja je decembra 2017. stigla na MKS. Škaplerov, koga smo spomenuli kako je nedavno “igrao” fudbal u kosmosu, se inače pre samo tri dana vratio na Zemlju iz ove ekspedicije.

f3 
Posada “Sajuza MS-09” na zimskim pripremama sa novim komandantom – Antonom Škaplerovim

Tako je po drugi put naša posada ostala bez komandanta. Na upražnjeno mesto je aprila 2017. ubačen kosmonaut-novajlija Sergej Prokopjev, koji je trebao da leti u kosmos marta ove godine kao komandant “Sajuza MS-08” (misija MKS-55/56). U to vreme, broj ruskih članova posade MKS je smanjen na dva, pa je odlučeno da Prokopjev predje u sledeću posadu kao novi komandant “Sajuza MS-09”. On je skupa sa Gerstom i Epsovom nastavio pripreme i u decembru 2017. na Bajkonuru, kao dubler otpratio Škaplerova i njegovu posadu u kosmos. 

f4 
Epsova i Gerst sa trećim komandantom - Prokopjevim

I kada se mislio da je posada “Sajuza MS-09” konačno stabilizovana, u januaru 2018, pod još uvek neobelodanjenim okolnostima Afro-amerikanka Dženet Eps je opozvana u Hjuston! NASA je samo ukratko objavila vest da je umesto Epsove u posadu MKS-56/57 ubačena Serena Onjon-Čanselor, astronautkinja kubanskog  porekla i dublerka Epsove iz posade koja treba da krene u kosmos novembra ove godine. Istovremeno je na mesto Čanselerove postavljena Eni Meklejn. Sve tri astronautkinje, Epsova, Čanselerova i Meklejnova pripadaju istoj XX klasi astronauta NASA-e koja je formirana 2009. Zanimljivo, iz ruskog Centra za pripremu kosmonauta (CPK) povlačenje Epsove sa priprema, samo nekoliko meseci pre lansiranja, nije komentarisano. Očigledno, u duhu partnerstva sa Hjustonom, “Roskosmos” nije ništa rekao o razlozima zbog kojih je Epsova zamenjena. Ona je pak, u duhu kodeksa ponašanja osoblja NASA-e, jedino rekla da je sve pripreme i medicinske pregleda uspešno prošla, bez ijedne reči zbog čega je opozvana natrag u Hjuston. Njen brat se medjutim na tviteru žučno oglasio okrivljujući NASA-u za rasizam (?).

f5 
Poslednja promena – umesto Epsove u posadu MKS-56/57 je imenovana Čanselerova

Sve u svemu, januara 2018, posle tri smene ruskih komandanata i dve astronautkinje NASA-e, konačno je formirana posada ekspedicije MKS-56/57 u kojoj je samo jedan član – Nemac Gerst, bio iz prvobitnog sastava. Što se rezervne posade tiče, ona je sve do rotacije Čanselerove u osnovnu ekipu, ostala u starom sastavu, pod komandom jednog od najiskusnijih ruskih kosmonauta Olega Kononjenka. Tu je i Kanadjanin David San-Žak, i odnedavno Amerikanka Eni Meklejn.

f6 Članovi rezervne posade – Sen-Žak, Kononjenko i Meklejnova

f7

Spajanje kosmičkog broda “Sajuz MS-09” sa MKS je planirano po “sporoj” dvodnevnoj šemi – znači 8. juna u 16:07č (po moskovskom vremenu) i to uz modul “Rasvet”. Kosmičku stanicu su 3. juna napustili članovi ekspedicije MKS-54/55 – Anton Škaplerov (“Roskosmos”), Skot Tingl (NASA) i Norišige Kanai (JAXA). Na MKS-u će novu ekipu dočekati članovi ekspedicije MKS-55/56 – Oleg Artemjev, Endrju Fejstel i Ričard Arnold, koji se na stanici nalaze više od 70 dana.    

f8 
Arnold, Fejstel i Artemjev (u drugom redu), ovde na rastanku sa Kaniem, Škaplerovim i Tinglom, će dočekati novu posadu na MKS-u

Nova ekspedicija će obilovati veoma važnim dogadjajima, medju kojima treba posebno naglasiti spajanja privatnih kosmičkih brodova “Dragon v2” (kompanije SpaceX) i “Starlajner” (“Boing”) koji će bez posade obaviti prve eksperimentalne letove. Planirano je i nekoliko izlazaka u otvoreni kosmos, po američkom i ruskom programu vanbrodskih aktivnosti. 

Evo osnovnih dogadjaja nove kosmičke ekspedicije:

  • 14. jun – izlazak astronauta Fejstela i Arnolda u otvoreni kosmos (EVA-51) 
  • 30. juna – zahvat i pripajanje američkog privatnog teretnog broda “Dragon” (SpX-15) uz modul “Harmoni” (Harmony)
  • 10. jula – spajanje ruskog teretnog broda “Progres MS-09” uz modul “Pirs”
  • 15. jula – odvajanje privatnog teretnog broda “Signus” (Cygnus, misija OA-9) od modula “Juniti” (Unity)
  • Krajem jula – odvajanje teretnog broda “Dragon” (SpX-15)
  • 15. avgust – izlazak kosmonauta Artemjeva i Prokopjeva (VKD-45) u otvoreni kosmos
  • 21. avgust – odvajanje teretnog broda “Progres MS-08”
  • 22. avgust – zahvat japanskog teretnog broda HTV-7 “Konotori” (Kounotori) uz modul “Harmoni”
  • 30. avgust (orijentaciono) – lansiranje i zahvat prvog privatnog kosmičkog broda “Dragon v2” (SpX-DM1) kompanije SpaceX namenjenog čovekovom letu u kosmos. U prvoj eksperimentalnoj misiji brod će leteti bez posade    
  • Sredinom ili krajem septembra – odvajanje i povratak na Zemlju kosmičkog broda “Dragon v2”
  • Septembar – dva izlaska američkih astronauta u otvoreni kosmos (EVA-52 i -53)
  • 4. oktobar – odvajanje i prizemljenje kosmičkog broda “Sajuz MS-08” (Artemjev, Fejstel, Arnold)
  • 11. oktobar – lansiranje i spajanje po brzoj šemi kosmičkog broda “Sajuz MS-10” uz modul “Poisk” sa dvočlanom posadom (Ovčinjin i Hejg) 
  • 20. oktobar – odvajanje japanskog teretnog broda HTV-7
  • Oktobar – dva izlaska Čanselerove i Hejga u otvoreni kosmos (EVA-54 i -55)
  • Oktobar – izlazak kosmonauta Prokopjeva i Ovčinjina u otvoreni kosmos (VKD-46)
  • 2. novembar – spajanje ruskog teretnog broda “Progres MS-10” uz modul “Zvezda”
  • 20. novembar – zahvat i pripajanje privatnog teretnog broda “Dragon” (SpX-16) uz modul “Harmoni”
  • 24. novembar - zahvat i pripajanje privatnog teretnog broda “Signus” (OA-10) uz modul “Juniti”
  • 27. novembar – spajanje drugog privatnog kosmičkog broda CST-100 “Starlajner” (Starliner, misija Boe-OFT) kompanije “Boing” bez posade uz modul “Harmoni” 
  • 13. decembar – odvajanje i prizemljenje kosmičkog broda “Sajuz MS-09” sa Prokopjevim, Gerstom i Čanselerovom.

Biografije članova posade Ekspedicija MKS-56/57

Fotografije Ekspedicije MKS56/57

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi: