Dvadeset sedmog maja u 85. godini, preminuo je američki astronaut Donald Piterson, veteran iz rane faze programa “Spejs šatl”.

donald h peterson 2834a99f f1eb 4a93 9cc9 b904fda4a7b resize 750
Donald Piterson (1933-2018.)

Donald Piterson je jedini kosmički let obavio od 4. do 9. aprila 1983. kao specijalista misije STS-6 šatla “Čalendžer”. Bio je to prvi let ovog šatla, tokom koga je iz tovarnog prostora na orbitu izbačen telekomunikacioni satelit TDRS. Takodje, tada je obavljena i prva kosmička šetnja izvan spejs šatla. Piterson je, skupa sa astronautom Storijem Masgrejvom proveo tri časa u otvorenom kosmosu. Misija je trajala nešto manje od šest dana. Komandant misije je inače bio Pol Vejc, koji je preminuo oktobra 2017.

p2
Prva kosmička šetnja izvan spejs šatla – Piterson (desno) i Masgrejv snimljeni u tovarnom prostoru “Čalendžera”

p3
Astronauti Vejc (levo) i Piterson za vreme misije šatla “Čalendžer”

Pitersonov put do ovog kosmičkog leta trajao je 16 godina. Izabran je juna 1967. u grupu od četiri vojna astronaut koji su se dve godine pripremali za letova na vojnoj orbitalnog laboratoriji MOL. Kada je ovaj projekat ugašen, u avgustu 1969. Piterson je prebačen u VII grupu astronauta NASA-e. Za vreme pretposlednje mesečeve misije (“Apolo-16”) bio je na vezi sa astronautima na Mesecu (tzv. “kepkom”). Po gašenju programa “Apolo”, pristupa pripremama za letove na spejs šatlu.

Novembra 1984, posle samo jednog obavljenog kosmičkog leta, Piterson napušta NASA-u. Radio je kao predsednik jedne kompanije koja je radila na vazduhplovno-kosmičkim projektima.

Pre pristupanja grupi astronauta, Piterson je od 1955. leteo kao vojni pilot Ratnog vazduhplovstva. Kada je 1979. napustio Vojno vazduholovstvo u činu pukovnika, imao je ukupna nalet od preko 5000 časova. Bio je probni pilot, diplomirao je na čuvenoj Vazduhoplovnoj akademiji u Vest Pointu, a bavio se i analizom nuklearnog oružja (1962. postao je magistar nuklearne energetike).

Donald Piterson je rodjen 22. oktobra 1933. u gradu Vinona, država Misisipi. On je 54. preminuli američki astronaut od 342 koliko je do sada letelo kosmosom.    

    

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije
  • Baki said More
    21.03.2024. - "Razlog je identificiran,... 6 dana ranije

Foto...