Astronautika: misije

Dok smo se mi kupali u znoju i vodili ratove s komarcima, tim naučnika sa Southwest istraživačkog insisita i Laboratorije za primenjenu fiziku fakulteta Johns Hopkins, koji su konstruisali, napravili a danas rukovode misijom “New Horizons” objavili su nekoliko zapanjujućih slika novog sveta. Koliko vidim, poslednje su od 14. 7, dakle među nejboljim Haronovim koje ćemo videti.

Haron1

Prva Haronova slika visoke rezolucije. Slika sadrži depresiju sa pikom u sredini, vidljiva ovde u gornjem levom ćošku inserta. Slika prikazuje površinu od oko 390 km odozgo na dole, uključujući nekoliko vidljivih kratera. Ova slika je jako komprimovana; oštrija verzija se očekuje malo kasnije. Slika je napravljena 14. jula 2015. godine u 12:30 po našem, oko sat ipo pre tačke najbližeg proleta, sa udaljenosti od 79.000 km.

Prva stvar koja se na ovoj slici odmah uočava jesu kompresioni artefakti: blokovska tekstura naizgled glatkih površina. To je rezultat izuzetno jake kompresije slike, neophodne da bi uopšre mogla biti poslata tako brzo na Zemljuneposredno pred fly-by. Originalna sila visoke rezolucije i dalje se nalazi u brodskoj memoriji i biće poslata kasnije, najesen ove ili tokom zime sledeće godine.

Na slici se uočljava četiri značajne pojave:

  • dobro očuvani udarni krateri (ne uočavaju se uzbačene naslage ali su opadljive ivice kratera);
  • vrlo ravan teren, izuzev tih udarnih kratera, i
  • linearne fisure na ravnom terenu, nepoznatog porekla, od kojih je najmanje jedna presečena kraterom (ko koga seče je nejasno vidljivo zbog kompresije);
  • “planina sa šancem gore levo.

Geometrija ove slike je jako slična geometriji detaljne slike Plutona objavljeme dan ranije. Načinjena je sa terminatora (zato su razlike u sjaju shape-from-shading, bez mnogo albeda) i sa približno slične udaljenosti (77 odn. 79 mil. km), te su i razlere približno iste. Ali koja razlika u pejzažu! Misija je stvarno uspela da za cenu jednog jedinog fly-bya dobije dva potpuno nepoznata i različita sveta.

haron2
Žao mi je što ovu sliku nisam imao na Letenci: do skora, ovo levo je bila najbolja slika Plutona koju smo imali! Napravio ju je naš najbolji kosmički teleskop “Habl”. Obična hrpa pixela, nedovoljna da se razazna bilo kakva geologija. Desno je slika Zemlje veštački zamućena istom pixelizacijom – dovoljno da i laik shvati kako smo “do juče” malo znali o Plutonu a pogotovu njegovim satelitima.

haron3
Ledene planine Plutona
. Snimak regiona u blizini ekvatora iz blizine otkriva veliko iznenađenje: planinski lanac visine 3.500 km iznad zaleđene površine. Planine nisu formirane pre više oko 100 mil. godina – daleko mlađe od 4,56 milijardi godina starog solarnog sistema – i možda su i dalje u procesu nastanka, glasno razmišlja Jeff Moore, član geološkog, geofizičkog i imidžing tima misije. To sugeriše da je ovaj region, koji zauzima manje od 1% Plutonove površine, i danas možda geološki aktivan. Moore i tim procenjuju mladost planina na osnovu nedostatka kratera u tom delu. Slika je načinjena 1,5 sat pre najbližeg prolaska, sa udaljenosti od 77.000 km od planete. Na slici se lako razaznaju detalji veličine do jedne milje.

Vratimo se interpretaciji Haronove slike. Niko ne zna šta je napravilo “planinu sa šancem” – svi se slažu sa Jeffom Moorom koji je izjavio da ih je “ta geološka struktura zatekla zbunjene i zapanjene”. Svi pokušavaju da se sete na šta ih to viđeni kanali makar podsećaju, ali za sada nema velikih rezultata. Neki pominju Mesečeve rile, sugerišući uglavnom Rima Hyginuskao dobar analog. Sledi slika lunarnog orbitera LRO ovog kanala. Moguće je da gledamo vrlo sličan pejzaž: izlivanje jako tečne lave koja se hladila i stvrdnjavala, pri čemu se skupljala i pucala stvarajući tzv.grabene. Izuzev što je na Mesecu lava bila od tečnog stenja, a na Haronu od tečne vode.

Komparativna planetologija je čudna! Nikad ne znaš gde može da te odvede.

haron4

Rima Hygines je linearna rila koja se grana ka severozapadu i istoku Hygines kratera. Rima je zapravo graben. Smatra se da su se kolabirajući krateri formirali nakon grabena.

 


Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 14 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 5 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...