Astronautika: misije

Samo dve nedelje posle sletanja rovera "Kjurioziti" (Curiosity) na Mars, NASA je objavila da će 2016. uputiti još jedan aparat prema "Crvenoj planeti".

678535main_insight20120820-full

Cilj nove misije nazvane "Insajd" (InSight - u slobodnom prevodu"Uvid" ili "Proniknuće") je proučavanje unutrašnjih slojeve Marsa i jezgra planete, njegove veličine, sastava i temperature. Projektom će, kao i ranije, rukovoditi NASA-ina Laboratorija za mlaznu propulziju (JLP). Direktor naučnog programa NASA-e, bivši astronaut Džon Gransfild (John Grunsfeld) kaže da će pomoću "Insajda" planetolozi po prvi put "zaviriti" unutar Marsa.

U okviru aparature novog robota nalaze se i francuski seizmometar i nemačka bušilica. "Insajd" će pratiti geološke aktivnosti, eventualne "marsotrese", vibracije tla i unutrašnje temperature, čime će naučnicima biti pružena prilika da uporede geološku istoriji Marsa i Zemlje.

Lansiranje lendera "Insajd" je planirano za mart 2016. a spuštanje šest meseci kasnije. Za razliku od "Kjuriozitija", u novoj misiji će biti primenjena jedna od tradicionalnih tehnika spuštanja. Ona predstavlja kombinaciju korišćenja padobrana, retroraketnih motora i stajnog trapa, kao što je to uradjeno na lenderu "Feniks" (Phoenix). Takođe, kao i "Feniks", novi robot će biti građen u pogonima kompanije "Lokid Martin", u Denveru.

Tokom dvogodišnje misije, "Insajd" će pomoću nemačke bušilice bušiti rupe do dubine od gotovo 6 metara. Istovremeno, toplotni senzori na vrhu penetratora će meriti stepen zagrejanosti koja dolazi iz unutrašnjih slojeva Marsa i pomoći u boljem razumevanju toplotne dinamika Marsa.

Nova misija pripada programu "Diskaveri" (Discovery). NASA je između tri misije ovog programa odabrala "Insajd" na osnovu niske cene misije (425 miliona dolara) i mogućnosti njene brze realizacije.

Preostale dve misije su obuhvatale lansiranje aparata prema Titanu, najvećem satelitu Saturna, i proučavanje jedne od kometa. Odluka NASA-e da lansira još jedan aparat prema Marsu izazvala je negativne reakcije pojedinih naučnih krugova u SAD. Po njihovoj oceni, NASA pridaje preveliki značaj Marsu, dok zapostavlja istraživanja ostalih nebeska tela Sunčevog sistema.

Oni podsećaju da je od 2001. kada je odobrila projekat "Nju horajzans" (New Horizons) za istraživanje Plutona, NASA u svoje programa uvrštavala samo misije na Mars.

Međutim, direktor NASA-e Čarls Boulden (Charles Bolden) kaže da su istraživanja Marsa najveći prioritet kosmičke agencije. "Izborom projekta 'Insajd' nastavljamo sa otkrivanjem tajni Crvene planete i pripremama platforme za buduće letove čoveka na Mars", kaže Boulden.

Zanimljivo je da je "Diskaveri" kome pripada misija "Insajd", izvan okvira NASA-inog generalnog programu istraživanja Marsa. Naime, već sledeće godine, prema Marsu će biti lansiran aparat MAVEN za praćenje uslova u gornjim slojevima atmosfere planete, sa njene orbite.

Sledeći koraci NASA-e prema Marsu posle misija MAVEN i "Insajd" za sada nisu najjasniji. Zbog toga je formirana grupa stručnjaka koja će krajem avgusta predložiti sledeće korake - orbiter ili lender - sa lansiranjem 2018. ili 2020. Ovaj panel je formiran posle odluke NASA-e da napusti projekat "EgzoMars" (ExoMars). "EgzoMars" je sada evropsko-ruski projekat koji obuhvata dve odvojene misije (jednu sa orbiterom, a drugu sa roverom) a lansiranja su planirana 2016. i 2018.

insight

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Baš lepo,pozdrav svima,Boris! 17 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Ne tražite egzaktan odgovor o starosti... 2 dana ranije
  • ato said More
    Mali ispravak: A 10% od brzine... 3 dana ranije
  • Siniša said More
    A mene zanima, kako s postojećom... 3 dana ranije
  • Duca said More
    Čovek bi pomislio da je to rešenje za... 3 dana ranije

Foto...