Astronautika: misije

Komisija koja je analizirala uzroke neuspeha misije kosmičkog aparata (KA) “Fobos-Grunt” završila je izveštaj i predala ga direktoru “Roskosmosa” Vladimiru Popovkinu.

Izveštaj još uvek nije dostupan javnosti, ali se već zna da u potpunosti isključuje verziju o uticaju spoljašnjeg faktora na sisteme KA. Komisija koju je predvodio bivši prvi direktor Ruske kosmičke agencije, a sada predsednik korporacije “Rostehnologije” Jurij Koptjev je došla do zaključka da je najverovatniji uzrok gubitka KA “Fobos-Grunt” greška koja se potkrala tokom programiranja kompjuterskog sistema aparata.

Fobos-Grunt-Zemlja

Komisija je analizirala nekoliko verzija. Neke od njih su odmah eliminisane kao neosnovane, dok je nekoliko verzija, uključujući i onu sa uticajem američkog radara, posle detaljnih provera odbačeno. U cilju provere eventualnog uticaja snažnog radarskog snopa na elektroniku aparata obavljene su simulacije tokom kojih je ustanovljeno da je elektronika KA uspešno izdržala maksimalni nivo zračenja. Ovime je takođe opovrgnuta verzija da je emisija ogromne količine koronarne mase i snažnog zračenja sa Sunca koja se odigrala pet dana pre lansiranja KA “Fobos-Grunt“ dovela do njegovog gubitka.

Prema nezvaničnim informacijama, Komisija je zaključila da je veza sa aparatom izgubljena usled blokade u programu brodskog kompjutera, koji je doveo do “istovremenog zakrčenja oba njegova operativna kanala”. 

Podsećamo da je na našem sajtu ekskluzivno objavljeno odmah posle gubitka kontakta sa KA “Fobos-Grunt” da je najverovatniji uzrok greška u programskom paketu brodskog kompjutera.   

Direktor “Roskosmosa” Popovkin je danas upoznao vicepremijera Dmitrija Rogozina sa zaključcima Komisije Koptjeva. Očekuje se da će Rogozin predložiti seriju mera za trenutno i dugoročno poboljašanje stanja ruske kosmonautike. Mere će najverovatnije obuhvati kako kadrovske promene, tako i nova organizaciona rešenja.

U međuvremenu, direktor NPO “Lavočkin” Viktor Hartov i direktor Instituta kosmičkih istraživanja (IKI) RAN Lev Zelenij (ispravan izgovor je Ljev Zeljonij) su izjavili da bez obzira na neuspeh, treba ponovo organizovati novu misiju “Fobos-Grunt-2” koja bi mogla da startuje 2018.

“Mi nemamo drugog puta: Rusija mora da reši zadatak leta na Mars”, izjavio je Hartov i dodaje da mu je žao što komisija koja je radila na uzrocima neuspeha misije nije formirana znatno ranije, da predupredi ono što se desilo.

“Potreban je mehanizam koji dozvoljava da se organizuje detaljna provera tokom procesa priprema i gradnje kosmičkog aparata”, rekao je Hartov. Time, po njegovim rečima “ne želi da skine krivicu sa svoje firme”. “To je orgoman udarac, tragedija posebne vrste. Projekat ‘Fobos-Grunt’ je bio skok 30 godina unapred, ali nije uspeo. Stanica je projektovana na osnovu novog koncepta. Bio je to vrlo složen projekat. Faktički tri nova aparata sadržana u jednom. To što smo doživeli fijasko, narušiće logiku razvoja drugih programa, delom i letova na Mesec, budući da su Mesečevi aparati trebali da koriste tehnologije razrađene za “Fobos-Grunt”, dodao je Hartov.


Prethodni članci o FG:

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 12 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...