Astronautika: misije

Američka automatska medjuplanetarna stanica ""Vojadžer-2" (Voyager) koja je lansirana pre 34 godina i trenutno se kreće ka rubovima Sunčevog sistema, uspešno je priključena na male rezervne raketne motore kontrole obrtanja aparata, kaže se u saopštenju NASA-ine Laboratorije za mlaznu propulzije (JPL).

Letelica

JPL kontroliše let jednog od najuspešnijih aparata ikada lansiranog u međuplanetarni prostor. 
Ova operacija će omogućiti aparatu da ekonomiše energetske resurse neophodne za napajanje njegove opreme. Očekuje se da će zahvaljujući ovom transferu, radio-izotopski generator (RTG) snage 470W uspeti da napaja sisteme AMS tokom sledećih deset godina (čak i posle 2020.).

Komanda je emitovane prema gotovo četiri metara velikoj anteni AMS još 4. novembra, dok je potvrda da je ona protekla uspešno stigla tek posle deset dana.

Lansirana avgusta daleke 1977. AMS "Vojadžer-2" je prvi aparat koji je proleteo pored svih džinovskih gasovitih planeta - Jupitera (1979.), Saturna (1980.), Urana (1986.) i Neptuna (1989.).

Ova sada već epska međuplanetarna misija je produžena da bi se obavila istraživanja Kajperovog (Kuiper) pojasa, heliosfere i međuzvezdanog prostora.

Sa letelice koja je sada od Sunca dvostruka dalje nego što je to Pluton, na Zemlju brzinom od 160 b/s i dalje stižu unikatne informacije.

AMS "Vojadžer-2" se trenutno kreće brzinom od preko 15 km/s, nalazi se na oko 97 AU od Zemlje i svake godine povećava rastojanje od naše planete za preko 3 AU.

Kroz 296,000 godina letelica će proći na oko 1,32 parseka (oko 40 triliona km) od dvojnog sistema Sirijus, najsjajnije zvezde na našem nebu.


LINKOVI

Veliko putovanje Voyagera Priča u nastavcima o čuvenim letelicama Voyager 1 i 2.
Voyager 1 je lansiran septembra 1977, mesec dana nakon Voyagera 2, koji je lansiran 20. avgusta 1977. godine. NASA je lansirala ove dve sonde sa ciljem da ...
7 јан 2007 ... "Voyager 1" je 15. avgusta 2006, tačno u 11:13 pre podne po našem vremenu, ... Jasno se vide pravci kretanja dve letilice "Voyager". ...
Naučnici sa Johns Hopkinsovog instituta za primenjenu fiziku precizno su izračunali da je 12. avgusta ove godine, u 22:13 po našem vremenu, slavna letilica ...
Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 2 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije
  • Baki said More
    21.03.2024. - "Razlog je identificiran,... 6 dana ranije

Foto...