Astronautika: misije

Kako izgleda Mesec iznutra? Kako je nastao? 3. januara 2019. kineska sonda 'Chang'e 4' sletela je na sakrivenu stranu Meseca. Bilo je to fenomenalno tehnološko dostignuće, jer je za takvo sletanje bilo neophodno najpre postaviti komunikacioni satelit 'Queqiao' u Lagranžovu tačku L2. No sem toga što je to prva sonda koja se spustila sa 'druge strane' Meseca, šta tu ima zanimljivo sa naučne tačke gledišta? Mnogo toga.

c1
Sonda 'Chang'e 4' u krateru Von Kármán snimljena tokom petog lunarnog dana kamerom rovera 'Yutu 2'.

'Chang'e 4' je sleteo u krater VonKármán, smešten u basenuAitkenna južnom polu. Očito, mesto nije odabrano slučajno. Ovaj basen je jedan od najvećih u Sunčevom sistemu – prečnika je 2500 km i dubine 13 km – a naučnici veruju da je udar koji ga je stvorio bio toliko brutalan da je izbacio stene njegovog plašta na površinu. Zašto je toliko važan lunarni plašt? Zato što ga niko do sada nije direktno proučio. Nijedna od šest Nasinih 'Apolo' misija koji su sleteli na Mesec, niti tri sovjetske sonde (E-8-5) koje su uzimale uzorke, nisu donele na Zemlju kamenje lunarnog plašta.

I ovde nastupa 'Chang'e 4'. U najnovijem tekstu objavljenom u časopisu 'Nature', istraživači misije su naveli da su prvi put uspeli da identifikuju minerale lunarnog plašta. Otkriće je napravljeno pomoću vidljivog i infracrvenog spektrometra VNIS(Visible and Near Infrared Spectrometer) instaliranog na roveru 'Yutu 2' (玉兔二号). Kineski rover je otkrio prisustvo olivina i piroksina uz nizak sadržaj kalcijuma. Gledano ovako, otkriće izgleda nespektakularno, ali pokušajmo da objasnimo njegovu važnost. Uzorci Meseca koji su direktno analizirani bili su bogati tektosilikatomplagioklasom– vrstom feldspata– koji nije posebno gust mineral. Nasuprot tome, olivin je gušći materijal i njegova otsutnost na površini se objašnjava modelom okeanse magme.

c2
Karta lunarnog reljefa sa lokacijama sletanja 'Luna', 'Surveyora', 'Apolla' i kineskih misija. Desno se vidi udarni basen u koji je sleteo 'Chang'e 4'.

c3
Zona spuštanja 'Chang'ea 4'.

c4
'Chang'e 4' i rover 'Yutu 2' na lunarnoj površini viđeni kamerom Nasinog orbitera LRO.

c5
Ivice Von Karmanovog kratera snimljene skamerom sa 'Chang'ea 4'.

Ovaj model pretpostavlja da je Mesec bio potpuno istopljen neposredno po formiranju. Kao rezultat, gušći minerali – npr. olivin– potonuli su i formirali plašt, a najlakši – plagioklazi – plovili su po površini kao deo spoljnje kore. Taj model je mogao da objasni otsustvo olivina u lunarnim uzorcima, ali ga je trebalo dokazati, budući da postoje i drugi slični modeli koji predviđaju unutrašnji sastav različitih plaštova. Standardni model okeanske magme sugeriše da se minerali plašta mogu da pronađu – poput olivina – u najdubljim udarnim basenima. Kora je u takvim basenima tanja nego na drugim delovima Meseca – kako je potvrdila Nasina misija 'GRAIL'– pa je bilo moguće da su krateri u njima raspršili stene plašta po površini. Ukratko, jednostavan i elegantan model. Međutim, nedavno je ovaj model doveden u pitanje.

c6
Zone na površini koje je analizirao rover 'Yutu 2'.

c7
Dve zone koje su analizirane spektrometrom VNIS.

c8
VNIS na 'Yutu 2'.

Sa orbite, jedina mesta gde je otkriven olivin su krateri SchrödingerZeeman, oba smeštena u basenu Aitken. Daleko od toga da je time potvrđen model okeanske magme, količina jer je količina olivina otkrivenog sa orbite premala i ograničena na svega nekoliko mesta. Ali misija 'Chang'e 4' je došla u pravom trenutku da spasi model okeana magme, budući da je rover 'Yutu 2' otkrio olivin baš tamo gde model okeana magme predviđa da ga treba potražiti. Osim toga, analiza orbitalnih slika sugerisala je da su ti minerali izbačeni na površinu udarom koji je načinio krater Finsenpromera 72 km, smešten pokraj kratera von Kármán. Time je bila ispinjena još jedna pretpostavka navedenog modela.

c9
Krater von Karman izgleda kao da je pokriven materijalom izbačenim iz mlađeg kratera finsen.

c10
Tragovi rovera u lunarnom regolitu.

c11
Retka slika napravljena navigacionom kamerom sa 'Yutu 2'.

Naravno, moraćemo da pričekamo analizu lunarnih stena sa strane skrivene od Zemlje kako bismo potvrdili model, ali nema sumnje da se do ideje došlo tek nakon otkrića 'Chang'ea 4'. Zanimljivo, NASA već godinama neuspešno pokušava da provode misiju klase 'New Frontier'za uzimanje uzoraka iz bazena Aitken – emisiju 'Moonrise'– sa ciljem da se donese kamenje lunarnog plašta i omogući bolje razumijevanje porekla našeg satelita, te da se konačno dobije objašnjenje za dihotomiju skrivenog i vidljivog lica Meseca (kora skrivenog lica je u proseku mnogo deblja od ovog vidljivog). U međuvremenu, rover 'Yutu 2' je već prevalio više od 190 metara na površini kratera Von Kármán tokom četiri lunarna dana. Naravno, prevaljena udaljenost je bila niža svakog narednog lunarnog dana (120, 43, 16 i 12 prijeđenih metara) iz razloga koji nisu objavljeni.

c12
Tura rovera do danas.

I 'Yutu 2' je takođe do sada preživio četiri lunarne noći[1]– u trajanju od po dve nedelje – i trenutno hibernira u sred pete, što je spektakularno poboljšanje u odnosu na svog prethodnika, 'Yutua iz misije 'Chang'e 3'. Mesto sletanja 'Chang'ea 4' je kršteno kao 'Tianhe Station'('Nebeski sklad', na mandarinskom), i nalazi se na koordinatama 177,5991° istočno i 45,4446° južno, sa visinom od 5,94 kilometara ispod prosečnog lunarnog poluprečnika. Nadamo se da će nas i 'Chang'e 4' i rover 'Yutu 2' dugo vremena iznenađivati novim otkrićima sa skrivene strane Meseca.

c13
Senak rovera sa sondom koja ga je donela u pozadini.

c14
'Yutu 2' su konstruisali institut SASEI(Shanghai Aerospace System Engineering Institute) i pekinški institut BISSE(Institute of Spacecraft System Engineering). Konstrukcija točkova je jako slična onima koje su koristili sovjetski 'Lunohodi'.

[1]Lunarni dan (dan+noć) traje oko 27 dana, 7 sati, 43 min. i 11,5 sec. 


Bliži se kraj kineskom lunarnom mikro-satelitu

'Chang'e 4' - fotografije sa Meseca

Mesečeve biljke na kineskom lenderu Chang'e 4

Change 4 - Svijetla strana istraživanja „tamne“ strane Mjeseca

Kineski aparat “Čang’e-4” sleteo na drugu stranu Meseca!

Kina lansirala satelit oko Meseca koji će da odašilje podatke lendera sa suprotne strane

Prvo sletanje na drugu stranu Meseca

'Chang'e 4': Zašto na novim slikama Mesečeva druga strana izgleda crvena?

Sletanje Chang'e 4 na dalju stranu Meseca

Change 4 - Svijetla strana istraživanja „tamne“ strane Mjeseca

Napredak kuneskog lunarnog broda „Chang'e 5“

Prvo sletanje na drugu stranu Meseca

'Chang'e 4': Zašto na novim slikama Mesečeva druga strana izgleda crvena?

Sletanje Chang'e 4 na dalju stranu Meseca


 

 

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... 3 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... 3 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. 3 sati ranije
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 14 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 19 sati ranije

Foto...