Astronautika: misije

Sledeće godine Kina planira da pokrene ambicioznu misiju na Mars. To neće biti prvi pokušaj, jer je 2011. mali 'Yinghuo 1' poleteo zajedno s nesretnom ruskom sondom 'Фобос-грунт', ali, ako sve pođe dobro, biće to prva kineska sonda koja će sleteti na Crvenu planetu. Zaista neverojatna stvar je da, uprkos prvom stvarnom kineskom pokušaju sletanja na Mars, misija uključivati orbiter i rover koji će meko sleteti unutar sletne kapsule. Misija je krštena kao 'Huoxing 1' (火星 一号), što doista nije baš originalno ime, jer huoxing ('vatrena zvezda') na mandarinskom znači upravo 'Mars'.

k1
Kineska sonda izgleda spremna.

Iako je opšti dizajn sonde bio poznat još od 2016, morali smo da pričekamo do danas da prvi put vidimo kako izgleda već sastavljena sonda. Na slikama, snimljenim sa promotivnog videa, vidimo kako se 'Huoxing 1' uvodi u vakuumsku komoru radi testiranja čvrstoće i izdržljivosti od toplotnih ekstrema.

Sonda je podeljena na dva segmenta: orbitar i kapsulu za spuštanje sa platformom na kojoj će da putuje rover[1]. Ta dva elementa nose ukupno 12 naučnih instrumenata. Orbiter uključuje kameru srednje rezolucije (100 metara po pikselu) i kameru visoke rezolucije (10 metara po pikselu u boji, i 2,5 do 0,5 metara u crno-beloj tehnici).

k2
Delovi kineske sonde.

Uz to, orbiter će da nosi magnetometar, radar za istraživanje podzemlja, infracrveni spektrometar i senzor naelektrisanih i neutralnih nuklearnih čestica. Sa svoje strane, rover bi nosio kameru u boji (9 filtera i senzor sa 2048×2048 piksela), radar baziran na onima sa dva lunarna rovera 'Yutu' i 'Yutu 2', laserski spektrometar (LIBS), infracrveni spektrometar, meteorološku stanicu, magnetometar i mikroskop.

'Huoxing 1' (mislim da se čita 'huohsin') moraće da poleti između 23. jula i 8. avgusta 2020. uz pomoć rakete 'Dugi Marš CZ-5' Nakon problema s ovim lanserom, najjačim u Kini, 'Huoxing 1' će poleteti trećom raketom 'CZ-5' nakon njenog povratka u službu, iako će to biti tek druga misija verzije 'CZ-5'. Stoga je moguće da će lansiranje 'Huoxinga 1' biti odgođeno ako sljedeća misija 'CZ-5' ne postigne veliki uspeh.

k3
Marsov rover misije 'Houxing 1' (još uvek nema ime9.

k4
Delovi rovera.

Sonda će imati ukupnu masu oko 5 tona, dok će rover, zasnovan na dizajnu 'Yutua' i 'Yutua 2', imati masu od 200 kg i dimenzija 2×1,65×0,8 metara. Sonda će najpre biti postavljena u Marsovu orbitu pre nego što će spustiti kapsulu sa roverom, tehniku sličnu onoj koju su koristile Nasine misije 'Viking' u 70-im. Primarna misija rovera trajaće makar 90 dana. Za to vreme, orbiter će ući u manje ekscentričnu naučnu orbitu.

k5
Faze misije.

k6
Naučni instrumenti misije.

2020. će biti godina Marsa. Podsetimo da će, pored 'Huoxinga 1', sledeće godine uzleteti Nasin rover 'Mars 2020' i evropska misija 'ExoMars 2020' (ako padobrani to dopuste). Gledajući u budućnost, Kina želi da donese uzorke Crvene planete do 2030, što je vrlo ambiciozan cilj koji zahteva uspeh misije 'Huoxing 1' kako bi mogao da se sprovede u planiranim rokovima. 'Huoxing 1' je primjer ogromnog napretka kineskog svemirskog programa. Prva kineska svemirska sonda, 'Chang’e 1', poletela je 2007. i bila je relativno skromnog dizajna. Trinaest godina kasnije, azijski div namerava da izbaci orbiter i rover na Mars u prvom pokušaju. Uopće nije loše.

k7
Rover pred silazak na površinu Marsa.

k8
U Kini se trenutno glasa za ime i logo novog rovera. Povednik će biti objavljen na kineski nacionalni 'Dan kosmosa' 24. aprila. Prijavljeno je preko 35.000 imena i preko 7000 logoa

 

[1] U odnosu na Nasin sistem sa 'nebeskim kranovima', kojima već rutinski spuštaju 1-tonske rovere, ovo je stara ali pouzdana mustra koju su koristili Sovjeti pre nekoliko decenija prilikom spuštanja 'Lunohoda' na Mesec. Isti sistem koriste i Indusi, a i svi ostali koji planiraju da šalju rovere na neko telo.

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 13 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...