Astronautika: misije

Scott Tilley astronom amater i radio amater iz Kanade pronašao otpisanu NASAinu letjelicu vrijednu stotine milijuna USD

IMAGE Explorer 78

NASAina letjelica IMAGE lansirana je 25.03.2000. u visoku eliptičnu orbitu oko Zemlje (1.000 x 46.000 km) s ciljem dvogodišnjeg istraživanja Zemljine magnetosfere, aurore, populacije i razvoja plazme. Misija je produžena i nakon 2002. te je letjelica normalno radila svoj posao sve do iznenadnog izostanka komunikacije 18.12.2005. Nekoliko narednih pokušaja (2006. i 2007.) uspostavljanja kontakta s njom nisu urodili plodom te je krajem 2007. misija proglašena završenom a letjelica izgubljenom. Ili je bar tako bilo do 20.01.2018. kada je kanadski astronom-amater i radio-amater Scott Tilley (VE7TIL) objavio kako je zaprimio radio signale sa davno otpisane letjelice.

U potragu su se ubrzo uključili (24.01.2018.) NASA-ini radioteleskopi Goddardova centra za svemirske letove u Greenbeltu, država Maryland te radioteleskopi sustava Deep Space Network i potvrdili kako zaprimljeni signali odgovaraju radio potpisu s IMAGE. Krajem januara (30.01.2018.) zaprimljena osnovna telemetrija nepobitno je to i dokazala.

Čini se kako je letjelica u dobroj kondiciji (!?) te ima smisla uložiti napore kako bi se nanovo aktivirala. To ipak neće ići tako brzo i to zbog jednog naizgled trivijalnog tehničkog razloga. Programska podrška i tehnika koja se koristila pri planiranju i izradi letjelice IMAGE danas više ne postoji, a kontrolni centar misije davno je rasformiran. Inženjerima sada predstoji zanimljivo kopanje po „muzejskim“ operativnim sustavima, egzotičnim disketama (Sjećate li se toga? Floppy diskovi na koje se moglo upisati do 1.44Mb podataka!) ne bi li se pronašli nekadašnji programski kodovi a zatim napravili odgovarajući A/D/A konverteri (obrnuti inženjering) kako bi se današnjom tehnikom moglo upravljati i komunicirati tehnikom iz prošlog tisućljeća.

Ukoliko sve prođe po planu NASA će u dogledno vrijeme, prema procjenama sredinom ili krajem februara, pokušati ponovo uključiti znanstveni set instrumenata na letjelici i započeti „novu-staru“ misiju.

Ovo nije prvi puta da se neka letjelica u jednom trenutku „ugasila“ a godinama kasnije ponovo aktivirala. U svakom slučaju ovaj primjer pokazuje kako astronom amater može itekako pridonijeti znanstvenoj zajednici.


Dodaj komentar