Astronautika: misije

Lansiranje vojnog satelita 'Лотос-С1' 803
('Со
юз 2.1б')

Ne znam koja bi državna kosmička agencija mogla da uradi nešto slično: naime, samo 4 dana nakon pada rakete 'Sojuz 2.1b'/'Fregat' u Vastočnom (tada je izgupljeno 19 satelita!), Rusija je lansirala istu raketu – samo bez stepena 'Fregat' – sa Plesecka, ovog puta uspešno. To lansiranje, pod pokroviteljstvom ruskih Vazdušno-kosmičkih snaga (VKS), izvršeno je po snegu 2. decembra 2017 u 9:43 po našem sa rampe SK-4 (17P32-4) kosmodroma Pleseck (GIK-1). Teret je bio vojni satelit 'Lotos-S1' №803, koji se vodi i kao 'Kosmos-2524'. Bilo je to 80. orbitno lansiranje u 2017. – 74. uspešno – i 14. 'Sojuza' ove godine, a uz to četvrto sa Plesecka. Bilo je to četvrto lansiranje 'Sojuza 2.1b' ove godine. Početna orbita je imala visinu 240×900 km i nagib 67,14 stepeni.

ll1
Uzletanje 14F145 ('Lotos-S1') No.803, 'Kosmos-2524'.

'Lotos-S1' №803

'Lotos-S1' nº 803, 'Lotos-S1 #2', (rus. 'Лотос-С1') ili 'Kosmos 2524', vojni je satelit nepoznatih karakteristika izgrađen u pogonima RKC 'Progress' i KB 'Arsenal' za Ministarstvo odbrane Ruske federacije (MORF). Veruje se da se radi o satelitu za elektronsku špijunažu (ELINT) koji ima zadatak da presreće neprijateljske (na koga li se misli da mi je znati) signale i komunikaciju. To je treći satelit serije 'Lotos', odn. drugi iz programa 'Lotos-S1' (14F145), jer je prvi bio iz programa 'Lotos-S' (14F138). Međutim, podaci o ovim satelitima su u ovom trenutku kontradiktorni i nomenklatura se razlikuje u zavisnosti od izvora. Masa satelita je procenjena na oko šest tona a vek trajanja je najmanje tri godine.

ll2
Mogući izgled novog satelita.

Sateliti 'Lotos' su deo šire mreže za elektronsku špijunažu 'Liana'. Taj sistem se sastoji od satelita 'Lotos-S' i budućih 'Pion-NKS' (14F139), koji treba da zamene bivše sovjetske satelite 'Celina 2' (proizvodili su ih Ukrajinci) i mornaričke 'US' ('US-A' i 'US-PM'). 'Lotosi-S' služe za praćenje kopnenih ciljeva, dok će 'Pioni-NKS' činiti mornaričku komponentu sistema i koristiće aktivni radarski sistem za lociranje brodova po morima (nijedan satelit ove serije još nije lansiran).

Sistem 'Liana' je zvanično odobren još 1994, ali problemi u koje je zapala ruska ekonomija doveli su do neprestanih kašnjenja projekta. Krajem novembra 2009, sa Plesecka je lansiran 'Lotos-S' ('Kosmos 2455') programa 14F138, prototip sistema, a 25. decembra 2014. i prva kopija 'Lotosa-S1' programa 14F145. Tačna razlika između ova dva tipa satelita nije poznata.

ll4
Pretpostavljeni izgled 'Piona-NKS'.

'Lotos-S' je proizveden u samarskoj kompaniji RKC 'Progeress' koristeći dizajn špijunskih satelita 'Jantar', dizajn koji takođe koriste i civilni sateliti 'Resurs' i elektro-optički špijunski sateliti 'Koblt' i 'Persona'. Samo što je umesto teleskopa sa kamerom, 'Lotos' nosio vojnu opremu proizvedenu u Sankt-peterburškoj kompaniji AB 'Arsenal' sa specifičnim antenama na dnu letilice. Na taj način svi ruski špijunski sateliti koriste istu univerzalnu platformu ('bus').

Posle uspešnog lansiranja 2009. i postavljanja na orbitu, ispostavilo se da na 'Lotosu-S' ne funkcioniše oko polovine brodskih sistema, što je navelo vojsku da zbog dodatnih popravki instrumenata odloži na duži rok lansiranje novih satelita. Popravke su završene do 2012. pa je krajem 2014. lansiran drugi aparat 'Lotos-C' #2. Pre par dana uspešno je lansiran i treći satelit 'Lotos-C' #3.

Sateliti 'LOTOS':

  • 'Lotos-S' nº 1, ('Lotos-S 1', 'Lotos S' ili 'Kosmos 2455'): prvi i jedini satelit programa 14F138. Lansiran je 20. novembra 2009. raketom 'Sojuz-U'.
  • 'Lotos-S1' nº 1, ('Lotos-S 2', 'Lotos-S1' nº 802 ili 'Kosmos 2502'): prvi satelit programa 14F145 (?). Lansiran 25. decembra 2014. raketom 'Sojuz 2.1b'.
  • 'Lotos-S1' nº 2, ('Lotos-S1 2', 'Lotos-S1' nº 803 ili 'Kosmos 2524'): drugi satelit programa 14F145. Lansiranje 2. decembra 2, 2017. raketom 'Sojuz 2.1b'.

Putanja lansiranja novog špijunskog satelita.

Lansiranje je obavljeno raketom 'Sojuz 2.1b'. Svakog koga interesuje sama raketa, neka pogleda text o prošloh tragediji na Vastočnom, gde sam pokušao što detaljnije da objasnim samu letilicu.


https://youtu.be/VhSRjQ6uluk


https://youtu.be/ikaz0HVF2P4


https://youtu.be/UHNgWas_wBU

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi: