Astronautika: misije

U zoru 15. oktobra 2017. lansiranje rakete 'Atlas V 421' kompanije 'United Launch Alliance' (ULA) označilo je start misije AV-075 koja je ponela u kosmos satelit NROL-52 (USA-279). Bilo je to 69. orbitno lansiranje ove godine i šesto rakete 'Atlas V' u 2017. Takođe je to i 145. lansiranje 'Atlasa' u istoriju (sedmo verzije '421') i 122. kompanije ULA, od čega 26. vojnih satelita nacionalne agencije NRO (National Reconnaissance Office). Lansiranje je prvoditno trebalo da bude obavljeno 7. oktobra, ali je misija četiri puta odlagana za nedelju dana zbog različitih razloga.

a1
Lansiranje NROL-52.

NROL-52

Ovo je bio vojni geostacionarni satelit verovatno najjače obaveštajne agencije u SAD[1]. Karakteristike misije su nepoznate, mada se analitičari slažu da se verovatno radilo o drugom egzemplaru nove, četvrte generacije komunikacionih satelita serije "Quasar". Ti sateliti, poznati i kao SDS (Satellite Data System), treba da posluže kao releji za podatke sa ostalih vojnih satelita koji opetišu na nižim orbitama, uključujući tu famozne špijunske satelite KH-11 "Kennan", optičke špijune tipa "Crystal" ili radarske špijune tipa "Topaz". U slučaju rata i uništavanja mreže niskih satelita, novi sateliti će služiti i za direktnu komunikaciju sa vojnim sredstvima kao što su avioni i nosači aviona.

a2
Verovatno se radi o satelitu SDS/QUASAR nove generacije.

Nova familija "Quasar" satelita dobila je oznaku SDS-4, čiji je prvi član lansiran 28. jula 2016. (NROL-61). Oznaka SDS nije zvanična i prema podacima koje je 2013. otkrio Edward Snowden program nosi šifrovano ime "Quasar". Prva generacija familije "Guasar" imala je 7 članova koji su lansirani između 1976. i 1987, dok je druga generacija imala između 1989. i 1996. četiri satelita u orbiti. Sumnja se da su prva tri satelita tajno odnešena na nepoznate orbite putem spejs-šatlova. Glavni kontraktor za izgradnju obe fanilije satelita bila je kompanija "Hughes Aircraft". U okviru treće familije, o kojoj se praktično ništa ne zna, između 1998. i 2014. lansirano je 8 satelita uz pomoć raketa "Atlas IIAS", "Atlas V 401" i "Delta IV-M+(4,2). "Quasar" sateliti su smešteni na eliptične orbite tipa Molnija, koje bolje pokrivaju region Arktika (glavnu trasu eventualnog globalnog ruskog nuklearnog napada na Ameriku). Za razliku od starih "Quasara", SDS-4 se nalaze na geostacionarnoj orbiti. Postoje određene kontroverze po pitanju broja lansiranih satelita u svakoj generaciji, ali svi se slažu da bi NROL-52 trebalo da bude "Quasar" broj 21.

a3
Mogući izgled jednog od prvih "Quasara". Bio je dug 7,6 m i težak oko 630 kg.

a4
Orbita Molnija.

a5
Početna orbita prethodno lansiranog satelita nove generacije – NROL-61 (USA-269).

a6
Amblem misije.

a7
Poster misije.

RAKETA 'ATLAS V'

Radi se o dvostepenoj raketi koja je opremljena sa maksimalno pet bočnih bustera na čvrsto gorivo i koja može da ponese između 4.750 kg (verzija 401) i 8.900 kg (verzija 551) u geostacionarnu transfernu orbitu (GTO), odn. između 10 i 18 tona na nisku orbitu (LEO). Verzija "Atlasa V 421"[2] može da ponese 12.060 kg na orbitu Međunarodne stanice, ili 6.890 kg na geostacionarnu transfernu orbitu (GTO). Prvi stepen čini tzv. Common Core Booster (CCB) prečnika 3,81 m i dužine 32,48 m. CCB je napravljen od aluminijuma i ima masu od 21.277 kg. Koristi tečni kiseonik i kerozin (RP-1) i ima jedan dvokomorni raketni motor RD-180 proizveden u Rusiji u kompaniji NPO "Energomaš". RD-180 ima "suvu" masu od 5.400 kg, specifični impuls od 311,3 (nivo mora) do 337,8 sekundi (vbakuum) i potisak od 390,2 tone (nivo mora) do 423,4 tone (kosmos).

a8
"Atlas V 421".

Prvi stepen može da ponese između 0 i 5 bustera SRB (Solid Rocket Booster) dimenzija 1,55×19,5 metara, sa pojedinačnim potiskom od 1.361 kN. Mlaznice svakog SRB-a du nagnute za 3°. Drugi stepen čini poslednja verzija klasičnog kriogenog stepena "Centaur" (tečni kiseonik i vodonik). Njegove dimenzije su 3.05×12,68 metara a koristi motore RL10C-1 kompanije "Aerojet Rocketdyne" koji proizvode potisak od 101,8 kN. Pre 2014. korišćen je motor RL10A-4-2. Stepen ima masu od 2.086 tona i napravljen je od čelika. Poseduje 8 hidrazinskih trastera potiska 40 N i četiri potiska 27 N za kontrolu položaja stepena.

a9
Prvi stepen koristi ruski dvokomorni raketni motor.

a10
Šema rada motora RD-180
. Pre dve godine Amerikanci su kupili od Rusa 60 ovih motora.

a11
Ruski motor RD-180. Petina kerozina prvo ide u gasni generator gde se meša sa kiseonikom stvarajući veliki pritisak pre nego što bude ubrizgan u komoru za sagorevanje.

a12
Karakteristike "Atlasa V" serije 400.

a13
Verzije "Atlasa V" prema njihovim kapacitetima.

a14
Tipovi "Atlasa V".

a15
Lansirni kompleks SLC-41.


https://youtu.be/GJMFB2O4nTc


https://youtu.be/1vVQq6jhTg4

JOŠ NEKOLIKO FOTOGRAFIJA IZ OVOG ČLANKA 

[1] Jedna od nemi najinteresantnijih priča koju sam napisao na ovu temu je 'Američka istraživačka služba – NRO'. Podnaslov je glasio ovako: "Mnogi se slažu da na planeti danas ne može ni muva da p(r)oleti a da Amerikanci to ne saznaju. S pravom, jer SAD zvanično imaju 16 obaveštajnih službi koje brinu o čvrstom snu radničke klase i poštene inteligencije u SAD. Ali, isto kao i kod nas, ni tamo nisu sve službe iste – postoji „Pet Velikih“ – a danas ćemo upoznati jednu od njih. Zašto baš nju, shvatićeš kad pročitaš da su njeno glavno oruđe špijunski sateliti..."

[2] Prva cifra označava prečnik vrha rakete (4 ili 5,4 metara), druga broj bočnih bustera a trećabroj motora na dodatnom stepenu "Centaur" (1 ili 2).

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi: