Astronautika: misije

NASA je odlučila da otkaže lansiranje automatskog kosmičkog aparata prema asteroidu planiranog da dostavi jedan njegov manji deo na orbitu oko Meseca. U drugoj etapi bilo je planirano da ekipa astronauta dospe do fragmenta asteroida i sa njega dostavi nekoliko komada na Zemlju.

Posle smene u Beloj kući, ova odluka je sve vreme visila u vazduhu jer je nova administracija prema ovoj misiji od početka bila rezervisana. U budžetu NASA-e za 2018. administracija predsednika Trampa nije izdvojila novac za ovaj projekat, čime se on praktično gasi. Stručnjaci koji su radili na ovom projektu međutim smatraju da će ono što je do sada odrađeno biti upotrebljeno u nekim budućim misijama kao što je na primer, projekta koga slobodno možemo prevesti kao "Kapija duboko kosmosa" (Deep Space Gateway - DSG) gradnje male međunarodne mesečeve orbitalne stanice. Pre svega, to se odnosi na raketni motor novog tipa koji koristi sunčevu energiju kao pogon.

arm return transit

Misija prevoza dela asteorida na orbitu oko Meseca

Projekat leta na asteroid (ARM) je prihvaćen 2013, za vreme administracije predsednika Obame, koji je posle gašenje programa "Kanstelejšn" istraživanja Meseca, bio njegov veliki zagovornik. Međutim, od prvih dana, "asteoridni projekat" nije prihvaćen sa velikim entuzijazmom, kako među naučnicima i inženjerima, uključujući u NASA-i, tako i u Kongresu. Osnovni razlog za ovakav pristup je da su mnogi mislili da će veoma skupi i rizični projekat usporiti NASA-u ka njenom osnovnom cilju - letu na Mars. Pored toga, postavljeno je pitanje naučnog značaja misije, budući da automatski i mnogo jeftiniji aparati, već godinama veoma uspešno istražuju asteroide.

Sada je Tramp, u svom stilu, presekao, i ovaj avanturistički projekat neće više oduzimati vreme (i novac) NASA-i za mnogo ambicioznije i značajnije strateške projekte u godinama koje dolaze.

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... 3 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... 3 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. 3 sati ranije
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 14 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 19 sati ranije

Foto...