Astronautika: misije

Činilo se da će se misija “Rosette” završiti bez mogućnosti da se lepo oprostimo od lendera “Philae”, ali sudbina je htela drugačije. 2. septembra 2016. ”Rozetina” kamera OSIRIS snimila je mali lender na površini komete 67P/Čurjumov-Gerasimenko. Do sada, “Rozeti” nije polazilo za rukom da ga fotografiše jer se nalazila predaleko od komete, ali pošto se misija približava kraju sonda se postepeno sve više približava kometi na koju će na kraju prinudno sleteti.

rf1
„Fila“
na površini komete viđena kamerom OSIRIS 2. septembra 2016.

Filu“ je „Rozeta“ snimila sa udaljenosti od 2,7 km, tako da je fotografija imala rezoluciju od 5 cm po pixelu, dovoljno da se identifikuje lender i većina njegovih glavnih delova. Sećamo se da je „Fila“ sletela u region Agilkia 12. novembra 2014, ali nijedan od tri mehanizma koji su trebali da zadrže lender na površini nije proradio te je letilica nekontrolisano odskočila i na kraju završila na nepoznatoj lokaciji regiona Abydos sa antenom i solarnim panelina delimično sakrivenim u senci. Bez dovoljno Sunčeve energije, „Fila“ je radila samo 3 dana (uz pomoć akumulatora) pre nego što je zapala u hibernaciju.

rf2
Finalna lokacija „File“. Kao što se vidi, vrlo je nepovoljna za sletanje.

 rf3

Region konačnog kraja „File“.

Ovde pomoću lupe pronađite Filu (ako uspete imate doabr dar zapažanja)

rf4

Moguća mesta sletanja „File“.

rf5

Na ovim slikama iz 2015. identifikovano je nešto što je trebalo da predstavlja „Filu“, ali lender nije bio dovoljno osvetljen da bi se sa sigurnošću utvrdila istina.

Približavajući se Suncu, Čuri je povećavao količinu svetlosti koja je bila na raspolaganju „Fili“ pa je na opšte iznenađenje lender uspeo da izađe iz hibernacije. U junu 2015. „Fila“ je opet kontaktirala „Rozetu“, ali je nažalost bilo nemoguće uspostaviti stabilnu vezu niti dobiti bilo kakav validan naučni podatak. Zbog kratkoće kontakta, kontrola misije nije uspela da utvrdi poslednje počivalište „File“ i sve je više bilo onih koji su poverovali da to nikad neće ni biti moguće. U međuvremenu, na slikama kamere OSIRIS utvrđeno su pet mogućih lokacija konačnog smirivanja „File“. Na kraju, „Fila“ je otkrivena na jednoj od tih lokacija, nazvanoj Cliff Perihelion.

rf6
Putanja lendera nakon dolaska na kometu.

 rf7

Povr[ina komete 67P snimljena lenderovom kamerom CIVA 2014.

 rf8

Delovi *File“.

Saznavanje konačne sudbine „File“ poslužiće nam i u druge svrhe a ne samo da zadovolji našu radoznalost. Uz tu informaciju, naučnici misije će moći da ispravno interpretiraju podatke koje je sakupio elektromagnetni radio-instrument CONSERT (COmet Nucleus Sounding Experiment by Radiowave Transmission) koji je istraživao unutrašnjost komete. Sada, kada „Rozeta“ konačno 30. septembra pronađe svoje mesto na površini komete, moći ćemo da kažemo da je misija obavila svoje zadatke sa visokom ocenom.

rf9
Rekonstrukcija konačnog položaja „File“ na površini komete.


'Rosetta' blog 17: Adios „Philae“!


ROZETA JE PRONAŠLA „PHILAE“ NA KOMETI 67P

Planovi za okončanje misije „Rosetta“: odabrano mesto sletanja i vreme

Philae se probudila

Lender “Fila” se javio sa komete!

AMBICIJA - Zašto je važna Rosetta?

'Rosetta' već vidi oblik svog cilja

Jjoš neki linkovi:

Rozeta - Rigorozne pripreme za randevu sa kometom • SVEMIRSKA SONDA "ROSETTA" Odloženo lansiranje • Roseta lansirana • Program • Poseta centru ESA • Plan susreta sa asteroidimaProlaz pored Zemlje i takmičenje • Pisma: O Rozeti • Rosetta uspela da snimi "Pariz"! • "Rosetta" spremna za kritični manevar • "Rosetta" proletele pored Marsa • "Rosetta" spremna za kritični manevar • Rosetta - Podaci o manevru u toku dana • Rosetta - snimak Marsa • O poreklu naziva misije • "Rosetta" poslala fotografije • Rosetta - skoro ubila MarsESA i NASA sarađuju • ROZETA PROLEĆE PORED ZEMLJE • Probuđena sonda se približava asteroidu • MISIJA ROSETTA - RANDEVU SA ŠTEINSOM

 

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 8 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 5 dana ranije

Foto...