Astronautika: misije

U poslednje vreme, Ilon Mask (Elon Musk), osnivač i direktor kompanije SpaceX (“Spejs iks”), sve češće govori o Marsu. Prvo je za 2018. najavio lansiranje kosmičkog broda “Red dragon” (Red Dragon - “Crveni zmaj”) prema Crvenoj planeti, a onda obelodanio planove za spuštanje ljudi na Mars 2025.

dragon

U prvoj etapi, Mask planira spuštanje kapsule broda “Red dragon” bez posade na površinu Marsa. Kosmički brod treba da bude lansiran 2018. pomoću super-rakete nemaštovitog imena “Falkon hejvi” (Falcon Heavy – u slobodnom prevodu “Teški soko”). Otprilike godinu dana kasnije, po dolasku na orbitu oko Marsa, kapsula “Dragona” će se odvojiti od servisnog modula i pomoću padobrana, retroraketnih motora i teleskopskih nogu sleteti na Crenu planetu. Ukoliko bude uspešna, ovo će biti prva misija spuštanja na Mars aparata koji je projektovan za let ljudske posade. Zbog toga, na ovu misiju ne treba gledati samo sa aspekta testiranja tehnologija spuštanja velikih aparata na Mars, već i kao najavu veoma ambicioznog i odvažnog programa početka kolonizacije Crvene planete o kome Mask već nekoliko godina govori.

Pored osnovnog cilja misije, takođe fascinantna je činjenica da je projekat “Red dragon” u potpunosti inicijativa jednog biznismena. Stručnjaci SpaceX projektuju kosmički brod i planiraju misiju “Red dragon” bez učešća NASA-e, dok Ilon Mask finansira kompletan projekat iz svog džepa. Istina, kompanija će dobiti tehničku pomoć NASA-e, a pored toga planirano je da se tokom misije “Red dragon” koristi telekomunikaciona mreža NASA-e “Dip spejs netvork” (Deep Space Network). U zamenu za ovu pomoć, SpaceX će NASA-i omogućiti pristup njihovim podacima prikupljenim za vreme ulaska u atmosferu, operacija spuštanja i samog sletanja. To što Mask iz svog džepa finansira kompletnu misiju je sa aspekta njene dinamike velika prednost u odnosu NASA-u koja, kao državna administracija ima daleko složenije mehanizme kontrole finansiranja kosmičkih projekata.

Iako je svaki let na Mars izuzetno složen, u odnosu na prethodne marsijanske misije, ovo će biti specifična i jedinstvena kosmička misija. Svedoci smo izvanrednih uspeha kompanije SpaceX u oblasti lansiranja različitih korisnih terete na nisku orbitu oko Zemlje pomoću raketa-nosača tipa “Falkon” razvijenih sopstvenim snagama. Takođe, SpaceX je prva privatna kompanija koja je, istina uz finansijsku pomoć NASA-e, razvila kosmički brod tipa “Dragon”, koji uspešno leti na relaciji Zemlja – MKS – Zemlja i prva koja je ovladala tehnikom povratka kapsule sa orbite. Konačno, SpaceX je prva kompanija na svetu kojoj je uspelo da bezbedno vrati na Zemlju prvi stepen rakete-nosača “Falkon-9”. Ovaj uspeh ima fundamentalni značaj kako za smanjenje cene lansiranja, jer se prvi stepen može ponovo koristiti za lansiranje satelita u kosmos, tako i za – misiju spuštanja na Mars. Jer, juvelirski precizno spuštanje džinovskog raketnog stepena visine 46 metara uz pomoć motora sa visine od 80km na ploveću platformu prečnika manje od 60 metara, je izvanredno složen poduhvat. Nesumnjivo je da će on stručnjacima SpaceX pomoći u razradi metodike i tehnologija spuštanja kapsule “Red dragon” na Mars.

Ono što takođe treba naglasiti je da je Ilon Mask u projekat “Dragon” ugradio ono što nema ni jedan kosmički brod, čak ni “Orion”. Naime, prva verzija “Dragona” se koristi bez posade za prevoz korisnih materijala do MKS. Takođe, kapsula “Dragona” sa Kosmičke stanice vraća na Zemlju rezultate naučnih istraživanja, što je jedinstvena osobina među automatskim teretnim brodovima koji sagorevaju u atmosferi posle odvajanja od MKS. Druga verzija “Dragona” je kosmički brod za let ljudske posade na niskim orbitama, do MKS-a i natrag. Međutim, treća varijanta “Dragona” je međuplanetarna verzija predviđena za let do Marsa i natrag, kao i za eventualnu kolonizaciju Crvene planete! To je ono što kosmički brod Ilona Maska, koji je izjavio da bi voleo da umre na Marsu ali ne za vreme spuštanja, već prirodnim putem, kao pionir kolonizacije ove planete, čini reprezentativnim.

IlonIlon Mask

 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi: