Astronautika: misije

Ruski biznismen Jurij Milner i poznati astrofizičar Stiven Houking su u Njujorku 12. aprila, na Dan kosmonautike objavili početak projekta Breakthrough Starshot (u slobodnom prevodu “Prodor ka zvezdama”). Cilj projekta je lansiranje kosmičkog aparata ka zvezdi Alfa Kentaura brzinom od 160 miliona kilometara na čas.

jedroBreakthrough Starshot– pred polazak ka Alfa Kentaura

Očekuje se da misija Breakthrough Starshot može biti realizovana tokom života jedne generacije.

Planom projekta predviđen je razvoj koncepta nano-aparata koji će koristiti impulse svetlosnih zraka za ubrzanje do iznosa 20% od brzine svetlosti, hiljadu puta brže od najbržih kosmičkih aparata današnjice. Sa takvom, može se reći do-svetlosnom brzinom, interstelarni nano-aparat će putovati do zvezde Alfa Kentaura od 25 do 30 godina. Alfa Kentura je udaljena 4,37 svetlosnih godine od Zemlje, odn. oko 40 triliona kilometara. To znači da ako nano-aparat uspe da stigne na orbitu oko Alfa Kentura njegovi signali i snimci će putovati do Zemlje oko četiri godine.     

Oko Alfe Kentaura inače kruži planeta koja je slična Zemlji i može imati uslove koji podržavaju formiranje i opstanak života.   

Ako bi koristio postojeće tehnologije zasnovane na hemijski pogon, nano-aparat bi trebao da leti do ove zvezde oko 30.000 godina. Interstelarni nano-aparat veličine čipa mobilnog telefona će imati težinu od svega nekoliko grama. Aparat će koristiti sunčevo jedro kvadratnog oblika, prečnika 3,5 m za do-svetlosno ubrzanje.

Razvoj ovako složenih tehnologija trajaće godinama, bez garancije da će na kraju sve ispasti onako kako je i planirano. Njegov razvoj će u prvoj etapi koja će trajati deset godina koštati 130 miliona dolara koje investira ruski biznismen Milner. Očekuje se međutim da će ukupna cena projekta iznositi oko 13 milijardi dolara.

Milner stephenJPG

Finansijer interstelarnog projekta Jurij Milner (levo) i idejni tvorac Stiven Houking

U savet direktora projekta, pored Milnera i Houkinga, nalazi se i direktor Facebook-a Mark Cukerberg.Piter Vorden, bivši drektor Ejmsovog istraživačkog centra NASA-e je tehnički rukovodilac projekta, dok je u ekspertnom timu i bivši direktor moskovskog Instituta kosmičkih istraživanja Roald Sagdejev koji od raspada SSSR-a živi u SAD. Jurij Milner je diplomirao fiziku na Moskovskom državnom univerzitetu. Napustio je doktorske studije i obogatio baveći se internet biznisom (između ostalog investirajući u razvoj poznate e-komecijalne kompanije “Ali Baba”). Njegov kapital se procenjuje na preko 4 milijardi dolara.            

Govoreći o ovom projektu, Houking je naglasio da je “Zemlja prelepo mesto, ali neće trajati večno.Pre ili kasnije, moraćemo da krenemo ka zvezdama”, rekao je jedan od najvećih kosmologa današnjice.

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi: