Astronautika: misije

Koliko je trenutno planetnih istraživačkih misija i gde se sada nalaze? Danas ih je sve teže pratiti, jer ih ima jako mnogo. Na netu sam naleto na tabelu planetne geološkinje (?) sa fakulteta Brown, E. Lakdawalle, u kojoj je prikazala sve aktivne misije, prikazujući grafički šta će raditi u budućnosti kao i šta su postigle do sada.

Ova magistarka geologije, koja je postala poznata po svojim blogovima o „Curiosityju“, je pokušala da vizuelizuje sva planetna istraživanja, često koristeći mesečne dijagrame Olafa Frohna. Sledi dijagram na kome je ona periodično radila nekoliko godina. (Inspirisale su je ova tabela i diskusija.) Kako sama kaže, i pored svega, njena tabela nije savršena i možda ima grešaka, ali predstavlja dobro polazište za nekog koga to još detaljnije interesuje. Tanke sive tračice prikazuju krstareće faze kosmičkih letilica; deblje trake i u boji prikazuju svaki kvartar u kome će letilice obavljati svoje naučne misije. Ova tabela obuhvata 2003. godinu i prikazuje projekte koji će trajati do 2018.

Artboard 690

Vremenska tabela planetnog istraživanja za period 2003-2018. (verzija 31. 12. 2015.)
(Veća rezolucija)

Ušli mo u 2016. godinu sa 15 kosmičkih letilica koje verovatno aktivno šalju naučne podatke planeta, meseci i manjih tela u Sunčevom sistemu. (Rekla je „verovatno“ jer niko nije baš siguran šta kineska lunarna sonda tačno radi). „Akatsuki“ se bavi Venerom, „Lunar Reconnaissance Orbiter“ i dve „Chang'e“ misije se bave Mesecom, dva rovera i pet orbitera su aktivni na Marsu, „Dawn“ se bavi Ceresom, „Rosetta“ kometom 67P, „Cassini“ Saturnom i njegovim mesecima, a iako je „New Horizons“ već 220.000.000 km daleko od Plutona, nastaviće da tokom čitave ove godine šalje prikupljene naučne podatke na Zemlju, tako da se i on vodi kao da još uvek obavlja naučne zadatke. Sledeće dve misije („Hayabusa „ i „Juno“) još uvek su u krstarećoj fazi; „Juno“ stiže na cilj već u avgustu ove godine. Ove godine biće lansirane dve letilice („ExoMars Trace Gas Orbiter“ i „OSIRIS-REx“) ili tri (ako računamo i lender „Schiaparelli“), tako da će njihovo istraživanje započeti posle 2016. „Voyageri“ i ostale feliofizičke misije (o kojima sam nedavno pisao) nisu obuhvaćeni ovom tabelom.

Koje će misije biti okončane ove godine? To jedino čeka „Rosettu“, koja će u septembru pokušati da na kraju balade meko sleti na kometu Čurjumov-Gerasimov. „Dawnova“ primarna misija će se okončati u aprilu; verovatno će raditi sve dok ne potroši već skoro ispražnjene rezervoare goriva, te možda neće dočekati kraj godine. Od 7 aktivnih Marsovih mašina, četiri već rade mnogo duže nego što je očekivano. Nema posebnog razloga očekivati da će ijedna od njih „umreti“ ove godine, ali je to moguće. Logično bi bilo očekivati da će oni najstariji (lender „Opportunity“ i orbiter „Odyssey“) ispasti prvi iz igre do kraja godine, ali nema načina da znamo kako će Marsova flota izgledati za godinu dana.

Udaljimo se korak od tabele i debelih traka koje prikazuju istražnivanja koja će biti obavljena od 2003. do 2018. i uporedimo je sa sličnom tabelom od prethodnih 16 godina. Ta karta je (čini mi se) konačna, i prilično se razlikuje od prethodne, zar ne?

timeline version690

Vremenska tabela planetnog istraživanja za period 1987-2002. (verzija 31. 12. 2015.)
(Veća verzija).

Lakdawalla je pokušala da nastavi sa praćenjem misija oš u prošlost, ali pošto nije bila previše sigurna u podatke i prirodu sovjetskih misija „Luna“ nije ih ni prikazala u ovoj tabeli. Neko od vase možda pitaju zbog čega misije na Halejevu kometu nisu prikazane u sekciji main belt/comet. To je zato što je u vreme susreta s njom kometa bila u blizini Zemljine i Venerine orbite, pa je imalo više smisla da trake tih letilica budu bliže Veneri, pored koje su 1985. godine dve od njih proletele.

Sledi još jedan način prikaza jedne ovakve tabele: na osnovu agencija koje su ih lansirale. gospođa je glupo prikazala agencije na sledeći način: NASA, sovjeti/Rusija i ESA su prikazani plavo, a Japan, Kina i Indija crveno. Obojila je „BepiColombo“ kao ESAinu a „Cassini“ kao Nasinu misiju, iako su to ustvari bile kooperacije sa JAXA-om odn. ESA-om.

 690

Vremenska tabela planetnog istraživanja za period 1987-2002. obojeno prema agencijama (verzija 31. 12. 2015.) (Veća verzija).

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Rapaid said More
    Ako se uzme da se sve kreće brzinom... 1 dan ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    Ah, kako da niko nije čuo za... 1 dan ranije
  • davor94 said More
    :D :D Henri Poincaré je osnova, za... 2 dana ranije
  • Rapaic Rajko said More
    Kao diplomirani ucesnik skole, mogu vam... 4 dana ranije
  • Zoran said More
    Religija STOP
    DA astronomija,
    bravo... 4 dana ranije

Foto...