Ekskluzivni intervju sa Danijelom Reponjem autorom fotografije superSunca

Danijel Reponj

17 191 1 0 M F
Usporedba Sunce perihel afel

Zasigurno ste imali prilike čitati o događanjima koje su zadnjih godina mediji počeli nazivati super Mjesec i mikro Mjesec, u naravi riječ je o promjeru (veličini) Mjesečeva diska na nebu za vrijeme kada nam je on najbliže odnosno najdalje. No za pojavu super Sunca zasigurno niste (još) čuli. Zemlja se oko Sunca kreće po blagoj eliptičnoj putanji, razlika između minimalnog (147.1 milijuna km) i maksimalnog (152.1 milijuna km) udaljavanja od matične zvijezde iznosi pet milijuna kilometara. Danijel Reponj, policajac u odori, astronom u civilu naumio je još u proljeće prošle godine da svijetu pokaže kako osim mikro i super Mjeseca imamo i mikro i super Sunce. U tom je naumu i uspio. Snimio je Sunce sa istom opremom i istim postavkama astrofotografije lani početkom ljeta kada je ono bilo najdalje od Zemlje te početkom ove godine kada je ono bilo najbliže. Rezultat je vidljiv na priloženim fotografijama. Promjer Sunčeva diska razlikuje se za malih ali ipak mjerljivih 3-4%.

Istraživali smo nije li sličan posao napravio i netko prije Reponja, no osim jedne skromne ilustracije iz Grčke od prije par godina drugi takav primjer nismo našli. Možemo slobodno reći kako je kompozitna ilustracija Danijela Reponja najkvalitetnija te vrste u svijetu. Virovitički policajac i astronom dao nam je ekskluzivni intervju, evo što nam je otkrio o sebi, njegovoj privatnoj zvjezdarnici zvučnog imena Apollo, čime se bavi i sa kakvim se stvarima i problemima susreće u svakodnevnom radu.

Reponj nam se predstavio kao glavni direktor svemirskih istraživačkih operacija u zvjezdarnici Apollo koja se nalazi na lokaciji φ 45°49'11" sjeverne zemljopisne širine i na  λ 17°21'26" istočne zemljopisne dužine, 135 metara iznad razine mora. Zvjezdarnica se sada nalazi u zimskom režimu rada. To znači prije svega da se na pultu s računalima za upravljanje zvjezdarnicom, nalazi svojevrsni izolirajući poklopac, vrata koja pult s elektronikom zatvaraju i na taj način računala drže u svojevrsnoj mikroklimi unutar zvjezdarnice, a koja ne dozvoljava da se temperatura unutar spusti do ništice. U pultu se nalazi svojevrsna grijalica koja temperaturu drži na nekoliko stupnjeva u plusu, monitori su stalno uključeni u stand by modu, a tu je i Kiklop, računalo koje služi noćnom "hvatanju" meteora za Hrvatsku meteorsku mrežu, koje radi 24 sata neprekidno. Kada se trebaju odraditi promatranja ili snimanja, poklopac s pulta se skida, uključuju se računala za upravljanje teleskopima i kamerama, grijalica se isključuje i uključuje se robotizirana montaža teleskopa. Dalje sve ide svojim normalnim tijekom do kraja rada. Nakon toga se sve opet vraća u zimski mod. Na hladnoću je najosjetljivija elektronika i nju treba paziti. Mehanika je puno izdržljivija i ona ne zahtijeva neko posebno održavanje tijekom zime. Što se tiče pomičnog krova zvjezdarnice, tijekom ljeta potrebno je jednom podmazati kotačiće i vodilice po kojima klize i krov će raditi kako treba i po zimi. U slučaju da se očekuju velike snježne padaline, zbog same konstrukcije krova, umeću se dva posebna klina koja krov drže čvrsto i nepomično kako bi se zbog velikog tereta snježnog pokrivača na krovu, spriječilo eventualno izobličenje vodilica. Naravno, kada pada snijeg zvjezdarnica nije u uporabi. Isto tako, povremeno se daljinski, putem računalne mreže, s glavnog računala mogu uključiti računala u zvjezdarnici Apollo i prekontrolirati je li sve u redu.

Na stranicama zvjezdarnice Apollo www.zvijezde.eu može se očitati kolika je temperatura unutar pulta s elektronikom, vlažnost zraka i pogledati kakva je meteorološka situacija u neposrednoj okolini zvjezdarnice Apollo. To je moguće zbog toga što se na stupu s meteorskom kamerom nalazi i meteorološka postaja zvjezdarnice Apollo pa na jednome mjestu imamo sve što je potrebno za nadzor stanja, bez da netko mora osobno otići tamo i gledati je li sve u redu. U biti, zvjezdarnica se u rad pusti vrlo brzo. Daljinski se uključe ona računala koje će nam trebati, napravi se plan rada, računalima se zadaju parametri po kojima će raditi i dok se dođe do zvjezdarnice, sve je već spremno. Potrebno je samo otvoriti krov, uključiti montažu, postaviti kamere ili drugu opremu na teleskope, ovisi što se radi i zadati računalima instrukciju da započnu s poslom. To je zgodno u situacijama kada je vani hladno, čovjek ne mora stalno biti tamo jer se sve može bez problema nadzirati daljinski, iz tople sobe. U ljetu je to također dobro kada su vrućine, sparine ili kada komarci postanu nepodnošljivi, iz klimatiziranog prostora se daljinski upravlja teleskopima i kamerama. Čovjek je potreban samo na početku da postavi opremu na teleskope i na kraju da ju pospremi. Sve drugo se može raditi bez fizičkog prisustva čovjeka.

Naravno, ako želimo raditi vizualna promatranja, tada to radimo osobno, okom kroz okular teleskopa. To ne može zamijeniti niti jedna kamera, kao niti napraviti crtež Sunčeve fotosfere kada mjerimo Sunčevu aktivnost. Čovjek je još uvijek nezamjenjiv u takvim situacijama, a vjerujem da mnogi od nas najviše uživaju okom promatrati svemirske ljepote kroz teleskop. To je onaj pravi, neposredni dodir sa svemirom, a ne kroz foto/video čipove kamera. I jedno i drugo ima svojih prednosti. Bez obzira je li vani zima ili ljeto, astronomija ima svoje čari u svakom godišnjem dobu. Za kraj Zvjezdarnici Apollo i njezinom glavnom direktoru svemirskih istraživačkih operacija upućujemo veliku čestitku na odlično odrađenom poslu! Točnosti radi moramo istaknuti kako se ni u slučaju Mjeseca a ni Sunca ne radi o nikakvim „super“ stvarima već o normalnim, prirodnim pojavama na nebu uzrokovanim zakonitostima nebeske mehanike. Za sve nas iz priča o super Mjesecu i Suncu važno je da naučimo kako je svemir pun intrigantnih i zanimljivih stvari koje i sami možemo promatrati i otkrivati. Stvarnost je bolja i od najbolje mašte! 

NAPOMENA

Ljubaznošću Danijela Reponja prenosimo njegov autorizirani tekst u cijelosti! 

 


Zvjezdarnica Apollo - Analiza promatranja u 2015. godini

Zvjezdarnica Apollo - spot, zvanična verzija

Zvjezdarnica Apollo - promotivni spot

Zvezdarnica Apollo - Prvi službeni video snimak

Otvorenje zvjezdarnice Apollo



Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osveži