Povodom komentara našeg cenjenog čitaoca

Ja ne bih bio tako zajedljiv. Da, pre 100 godina smo jahali, a pre 300 nismo znali za Australiju, ali šta to dokazuje? Pa samo to koliko se nauka i naše znanje ubrzano razvijaju. Od izuma rakete do njenog lansiranja u svemir prošlo je sedam vekova (ili više). A onda od tog prvog lansiranja do njihovog slanja po Sunčevom sistemu prošlo je svega 50 godina.

23liamMilorad Krstić. Scena iz crtanog romana za malog Liama

Do treće decenije prošlog veka znali smo samo za jednu galaksiju. Danas, 80 godina kasnije znamo da ih ima preko 150 milijardi. Mnoge od njih su popisane i dobro izučene.

1667. Robert Huk je smislio „telefon“ od konzerve i kanapa. Trebalo je da prođe 200 godina pa da prvi telefon u današnjem smislu bude patentiran. Prvi transatlanski poziv načinjen je 1926, a danas telefoni zastarevajui već na godišnjem nivou i možete da telefonirate po celom svetu.

A šta da kažemo za teleskope? Galilej je nazirao Sautrn, a danas astronomi gledaju galaksije s početka vremena.

Dakle, da, jesmo pametni (zapravo, kako ko), ali, naravno, nećemo naći sve tehnologije za 50 godina niti je ko to rekao. Međutim, moguće je da će se tehnologija toliko usavršiti da će pomoću nje istraživači otrkiti tragove vanzemaljskog života. Ili će konačno zaključiti da takvog života verovatno i nema – što je i rekao pomenuti astrofizičar.

Predstoji lansiranje svemiskih teleskopa nove generacije koji će biti u stanju da pruže relevantne podatke za analizu atmosfera na obližnjim vansolarnom planetama. Postojaće i teleskopi koji će biti u stanju da na ogromnim rastojanjima detektuju tragove visoko inteligentnog vanzemaljskog života – ukoliko takav postoji.

Ako se nauka bude razvijala ovako ubrzanom stopom kao zadnjih vekova, naučnici će kroz koju deceniju mnogo više znati o samom životu pa i o njegovom nastanku. To će pomoći da se dođe do pouzdanijeg zaključka o mogućem životu na nekom drugom mestu.

Dakle, da, u narednih 50 godina je moguće da tehnologija dostigne nivo dovoljan da se pronađu vanzemaljci.

I to zaista jeste moguće. Jer, uprkos svim preprekama, uprkos zluradim primedbama i omalovažavanjima pojedinaca, kojih je, kako se čini, sve više, nauka snažno grabi u svom razvoju. Možda će primitivizam i zatupljenost jednog dana zaustaviti taj njen slavan pohod, ali sada je ona u snažnom usponu. Zapravo, stalno je u usponu. Od prvih naučnika do danas postojano je pravilo da živih naučnika ima veše nego njihovih prethodnika. Kada bi se sabrali svi naučnici koji su ikada živeli, njihov broj bi bio manji od broja naučnika koji danas žive. I tako je to još od Stare Grčke.