Svetska javnosti je poprilično ravnodušno primila vest ruskih naučnika o otkriću formi života na površini Venere. U međuvremenu, uspeli smo da dođemo do nekih novih detalja koje navodi naučni saradnik Instituta kosmičkih istraživanja RAN Leonid Ksanfomaliti, koji je prvi objavio ovu vest u "Astronomskom vesniku" broj 1 za 2012. godinu, a koji ujedno važi za jednog od vodećih ruskih planetologa.

Ksanfomaliti je proanalizirao snimke napravljene na površini Venere sa međuplanetarnih stanica "Venera-13" i "Venera-14". Posebnu pažnju privuklo je devet panoramskih snimaka sa "Venere-13" koje su emitovane 1. marta 1982, tokom dva časa i šest minuta.

Prethodni člnak
Na snimcima sa Venere objekti sa "svojstvima živih bića"

Na tim panoramama Ksanfomaliti je uočio nekoliko objekata koji se pojavljuju na jednim, a onda nestaju na sledećim snimcima. Među tim objektima je "disk" koji menja svoj oblik, "crni dronjak" koji se pojavljuje na prvom snimku pored konusa za merenje mehaničkih karakteristika tla, a koji nestaje na sledećem snimku, kao i 'škorpija" koja po svojoj strukturi podseća na paukove ili neke vrste insekata. Njihove dimenzije iznose od deset do 50 centimetara.

"Škorpion" se pojavljuje oko 90-te minute od momenta kada je kamera uključena, a onda kroz 26 minuta nestaje, a na njegovom mestu ostaje žleb u tlu. Prema hipotezi Ksanfomalitija, na početku je lender (modul koji je sleteo na površinu Venere) emitovao jaki šum - odbačeni su tzv. pirapatroni (eksplozivni naboji), dok je brujala i mehanička bušilica.

To je "uznemirilo" "stanovnike" oko lendera, tako da je deo njih napustilo "opasnu zonu" i njih nema na sledećim snimcima. Neke od njih, kao na primer "škorpiona" je pokrilo tle koje je bilo razasuto za vreme spuštanja lendera, tako da je se on polako iskobeljao iz nanosa čime se objašnjava polučasovni zastoj u njegovom pojavljivanju.

mrlja "Škorpion" sa Venere

NASA demantuje

Međutim, u tekstu objaljenom u "Dejl meilu" (Daily Mail) stručnjak NASA-e za analizu fotomaterijala Ted Strik (Stryk) smatra da su "živa bića" sa Venere u stvari samo odbačeni delovi kosmičkog aparata.

Prema njima, "disk" na snimku je poklopac objektiva kamere koji je odbačen posle sletanja i on, uprkos tvrdnje da je nestao - u stvari je nepokretan.

"Venera-13" je imala dve kamere - jedna je bila postavljena spreda, a druga pozadi. Na jednom snimku se vidi deo objektiva. Na drugom, njega nema, budući da je napravljen drugom kamerom, tako da se "disk" nije pomerio.

venera13 Snimci površine Venere koje je načinio sovjetski lender Venera 13 

Džonatan Hil (Jonathon Hill), koji radi na planiranju misija u NASA-i podržava ovu pretpostavku i dodaje: "Ako su ti objekti bili već na površini Venere, kakve su šanse da "Venera-13" i "Venera-14", koje su se spustile na međusobnom rastojanju od oko 1000 kilometara, slete svega nekoliko centimetara od njih i da oni budu u istim pozicijama u odnosu na kosmičke aparate? Meni se čini mnogo logičnijim da je reč o delovima lendera koji su projektovani da budu odbačeni posle rasklapanja nekog od naučnih instrumenata".

"Škorpion" je prema Hilu samo "šum" u digitalizovanoj slici, koji je nastao prilikom dodatne obrade snimka, kopiranja i uvećavanja njegovih delova, on se ne nalazi na originalnom snimku.

 

Grujica Ivanović
Author: Grujica Ivanović
Menadžer planiranja električnih mreža u australijskoj kompaniji Ergon Energy, magistar elektrotehnike. Napisao je veliki broj članaka iz oblasti istraživanja kosmosa koji su objavljeni u časopisima "Galaksija", "Front", "Duga", "Planeta", "Astronomija", "Astronomski magazin", Spaceflight i “Vasiona”, i u dnevnim listovima "Politika", "Večernje novosti" i "Srpska reč". Takođe, u časopisu Power Transmission and Distribution objavljuje stručne tekstove iz elektrotehnike. Pre odlaska u Australiju radio je u EPS/"Elektrokosmet", dok je na RTV Priština uređivao televizijske emisije “Horizonti nauke” i “Ekološki krug”. Autor je dve knjige iz kosmonautike: "Kosmički vremeplov" (1997, BIGZ, Beograd) o prvim programima čovekovog leta u kosmos i "Salyut: The First Space Station - Triumph and Tragedy" (2008, Springer-Praxis, London-New York) o tragediji posade prve orbitalne stanice "Saljut". Jedan je od inicijatora projekta prvog srpskog veštačkog satelita "Tesla-1". Član je Britanskog interplanetarnog društva i Instituta inženjera Australije.

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 6 sati ranije
  • Baki said More
    Teks ima drugi akcenat, ali, svejedno,... 3 dana ranije
  • Miško said More
    Odličan text! 3 dana ranije
  • Siniša said More
    To je tačno. Kad je reč o centru mase,... 4 dana ranije
  • Duca said More
    Pa ako postoje one "mini crne rupe" to... 4 dana ranije

Foto...