Astronautika: istorija

 feljton 

Orbitni avion'Buran'– labudova pesma sovjetske kosmonautike ili ... preko trnja do zvezda?

Tokom 70-ih i 80-ih godina Sovjetski Savez je razvio kosmoplan sa krilima poznat pod imenom 'Буран'('Mećava'), koji je zapravo bio odgovor na uočenu vojnu pretnju američkog programa spejs šatlova. Razvoj 'Бурана'je sproveden u okviru programa tzv. 'višekratnog kosmičkog transportnog sistema', ili MTКС-a, koji se sastojao od orbitera sa krilima i teške rakete-nosača 'Energija'.


Buran: | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |

KRAJ

'Буранu'postoje tomovi literature i beskonačno mnogo podataka... Priče o njegovom uticaju na kosmonautiku SSSR-a, sveta, pa čak i Amerike, nemaju kraja. Mnoga poglavlja koja sam mislio da ću da obradim, moram da zbog obima priče jednostavno preskočim. Završiću ovako:

Posle pada SSSR-a, u decembru 1991, zemlja se našla u vakuumu. Sve subvencije za kosmos su prestale... Potrebe projekta 'Энергия-Буран'su bile ogromne, jer su planirane i snabdevačke misije za orbitni kompleks 'Mир'. Međutim, Hladni rat je okončan (sic!) i vojna mašinerija nove zemlje nije imala potrebu za takvom mašinom, pa je odlučila da je se reši. Jeljcin je stopirano svako dalje finansiranje u leto 1993, jer para nije bilo čak ni za zvanično zatvaranje projekta[1]. Ipak, niko nije imao hrabrosti da program definitivno zatvori i javno posvedoči da će 18 godina razvoja i rada stotina hiljada inženjera, tehničara i trudbenika otići u ništa.

'Буран'je postao vlasništvo Kazahstana. Probni modeli su čamili po hangarima po koliko godina, a onda izbacivani napolje da bi se dobilo mesta. Hangar №112 koji je štitio 'Буран 1.01'(jedini koji je leteo u kosmos) i raketu 'Энергия'bio je otvoren za posetioce, ali se zbog neodržavanja srušio u maju 2002, ubivši 7 radnika i potpuno uništivši i orbiter i raketu. Bajkonur se nalazi na pustinjskom zemljištu, sa samo nekoliko kišnih dana u godini (što je i bio jedan od razloga zbog koga su sovjetske vlasti odlučili da tu prave kosmodrom). Ali klima je ramo kontinentalna, vrlo topla leti (preko +40°C) i hladna zimi. Zato je hala bila termički izolovana ali ne i od kiše.Materijal korišćen za izolovanje bio je neka vrsta pene koja je upijala vodu. Te godine je bilo puno kiše, krov je upio puno vode, i kada su radnici došli da to poprave krov je pao usled sopstvene težine.

dd1

dd2

dd3

Katastrofa! Ovi su gori i od nas...(Vidi galeriju.'Буран''Энергия'su bili konstriusani da zasijaju na nebu, ali su na kraju umrli na Zemlji. Samo 14 godina od leta u kosmos, kompleks je i bukvalno sahranjen.

Šta reći posle ovih slika? Svo znanje i iskustva ovog projekta uglavnom su ostala neiskorišćena, sem motora prvog stepena нергије'koji su korišćeni za rakete 'Sea Launch'. Danas izgleda da su svi višegodišnji napori akademika, inženjera, tehničara i radnika bili jedno veliko gubljenje vremena i para...

Možda neku nadu daje proslava koju je održana u Moskvi povodom 20-godišnjice uspešnog leta prvog sovjetskog i svetskog potpuno automatizovanog šatla.

P.S.

Kako se početkom milenijuma post-Rusija dizala na noge, počele su da se pojavljuju diskretni a potom sve agresivniji natpisi o revitalizaciji programa 'Энергия-Буран'. Počela je da se pojavljuje priča o drugom (stvarno poslednjem!) letu sovjetskog orbitera sa oznakom '2K1', koji je poneo ime 'Байкал'. Pričalo se da je kosmoplan uspešno poleteo 4. februara 1992. i da je posle 7 krogova sretno sleteo. Govorilo se da je brod bio skoro 6 tona teži od 'Буранa'. I pored objavljenih ciklograma, slika (i filmova! baikal.avi) lansiranja i sletanja, ispostavilo se na kraju da je sve samo 'šala' nekih sposobnih ruskih momaka koji su patriote i vole 'svoj' brod i kosmos. Šteta...

dd4

Orbiter 'Буран'spada među prve kosmoplane, zajedno sa 'North American X-15', spejs šalovima, 'SpaceShipOne'i 'Boeing X-37'. Među njima, samo su 'Буран'i 'X-37'bili bez posade.

Оsnovne karakteristike Višekratnog kosmičkog sistema 'Энергия-Буран'
(МКС 1К11К25)

Оrbitni brod 'Буран'(11Ф35):

 

Raketa-nosač 'Энергия'(Višekrtani kosmički sistem):

Karakteristike

Vrednost

Karakteristike

Vrednost

  Маksimalna lansirna težina (na prvom letu), tona

105 (79,4)

  Lansirna težina sistema   (težina pred odvajanje broda), tona

2375*(178,5)

   količina oksidatora (tečni kiseonik), tona

10,4

  Težina rakete-nosača, tona

2270

           količina goriva ('синтин'), tona

4,1

  prvi stepen ('блок А', 4 kom.), tona

1490,4

  Težina korisnog tereta, odnešenog u orbitu H=200 km:

 

  ukupna količina oksidatora (кiseonik), tona

886,8

           sa nagibom i=50,7 step., tona

30 (27**)

          količina goriva (кerozin 'РГ-1'), tona

341,2

          sa nagibom i=97 step., tona

16

  drugi stepen ('блок Ц', 1 kom.), tona

776,2

           sa nagibom i=50,7 step. (H=450 km), tona

?**

  ukupna količina oksidatora (kiseonik);  (zapremina tanka, m3)

602,775 (552)

  Sletna težina orbitera:

 

          količina goriva (vodonik), t;  (zapremina tanka, m3)

100,868 (1523)

           nominalnatona

82

  Motor 'блока А' (РД-17011Д521):

 

            maksimalna, tona

87

           potisak na ravni mora, t

740

  Težina korisnog tereta vraćenog sa orbite u brodu:

 

           potisak u vakuumu, t

806

           maksimalna, tona

20

           spec. impuls u ravni mora, sec.

308,5

            nominalna, tona

15 (13**)

           spec. impuls u vakuumu, sec.

336,2

  Posada, ljudi:

 

  Motor 'блока Ц' (4 kom. РД-0120,11Д122):

 

           tokom letnih testiranja (sa katapultnim sedištima)

2

           potisak na nivou mora, tona

147,6 (148**)

            maksimalno (bez katapultnih sedišta)

dо 10

           potisak u vakuumu, tona

190 (200**)

  Zapremina kabine sa posadom, m3

73

           spec. impuls na nivou mora, sec.

353,2

  Dužina leta:

 

           spec. impuls u vakuumu, sec.

454,7

            nominalna, dana

7

  Geometrijske karakteristike kosmičkog sistema:

 

            maksimalna (sa dopunskim tankovima), dana

30

           ukupna dužina, m

58,765

  Raspon mogućih nagiba orbite, stepeni

50,7...110

           maksimalna širina (raspon krila orbitera), m

23,92

  Visina orbite:

 

           maksimalna širina pri transportu, m

24,50

            radna kružna, km

250 ... 500

 Geometrijske karakteristike rakete:

 

            maksimalna (sa max. punim tankovima), km

1000

           dužina, m

58,765

  Opterećenje, g:

 

           maksimalni prečnik, m

17,65

            pri ulasku na orbitu (маksimalna)

2,95

  Geometrijske karakteristike prvog stepena:

 

            pri spuštanju u atmosferu (na nominalnoj trajektoriji)

1,6

           dužina, m

39,46

 Aerodinamički kvalitet:

 

           prečnik tankova, m

3,92

            pri hiperzvučnoj brzini

1,5

  Geometrijske karakteristike drugog stepena:

 

            pri sletanju

5

           dužina, m

58,765

  Маksimalna veličina bočnog manevra pri sletanju, km

1700

           prečnik rezervoara (bez termoizolacije), m

7,75

  Sletna brzina:

 

  Broj korišćenja (resurs):

 

            srednja (pri sletnoj težini 82 t), km/h

312

           prvi stepen, letova

10

            maksimalna, km/h

360

           drugi stepen, letova

1

            u prvom letu, km/h

263

  Azimuti lansiranja, stepeni

51-83, 97, 101-104, 110

  Marševski motori za orbitno manevrisanje 17Д12:

 

  Maksimalno opterećenje tokom leta, jedinica g

3

            potisak u vakuumu, tona

8,8

  Broj lansiranja godišnje (u prvoj fazi)

6

           spec. impuls u vakuumu, sec.

362

dd6

  Geometrijske karakteristike:

 

           ukupna dužina, m

36,37

                    dužina trupa, m

30,85

           širina trupa (маksimalna), m

5,50

           raspon krila, m

23,92

           površina krila, m2

250

           visina na točkovima, m

16,35

           stajni trap, m

12,79/7,00

            dužina teretnog otseka, m

18,55

            prečnik teretnog otseka, m

4,70?

  Broj korišćenja (resurs), letova

100

  Težina konstrukcije, tona

62**

  Мinimalno vreme priprema za ponovno lansiranje, dana

20

*Po drugim podacima 2419 tona.
**Podaci, objavljeni na 38. Меđunarodnom aviosalonu u Le Buržeu(Francuska) 1989. godine; neki izvori ukazuju na 'suvu težinu od 65tona'.

dd8

 

Jedno od bezbroj poređenja 'Бурана' i spejs-šatla...

dd8

dd9

dd10

 

 

[1]Do tada, projekat je već pojeo preko $72 milijarde!

Buran: | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • kizza said More
    Da,u pravu ste. Veoma malo znamo i više... 4 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    AI će pomoći, ali čovek će otkriti. 4 dana ranije
  • Miki said More
    Divan tekst A.M. hvala, pitanje ??? FDa... 4 dana ranije
  • giga said More
    :-)))) Odlicno, dobro jutro AM,... 4 dana ranije
  • Mina l said More
    hvala, edikativno i informativno 6 dana ranije

Foto...