Astronautika: istorija

 feljton 

Orbitni avion'Buran'– labudova pesma sovjetske kosmonautike ili ... preko trnja do zvezda?

Tokom 70-ih i 80-ih godina Sovjetski Savez je razvio kosmoplan sa krilima poznat pod imenom 'Буран'('Mećava'), koji je zapravo bio odgovor na uočenu vojnu pretnju američkog programa spejs šatlova. Razvoj 'Бурана'je sproveden u okviru programa tzv. 'višekratnog kosmičkog transportnog sistema', ili MTКС-a, koji se sastojao od orbitera sa krilima i teške rakete-nosača 'Energija'.


Buran: | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |

TRANSPORT 'БУРАНА' NA KOSMODROM

Pred lansiranje je bilo potrebno, normalno, odneti nekako orbitni brod iz Moskve do kosmodroma u Kazahstanu. Bila je to prava logistička avantura, jer je put bio dug preko 2500 km, a transport je trebalo izvesti po kopnu, vodi i kroz vazduh. Planer 'Буранa'je bio proizveden u zavodu za mašinogradnju u Tušinskoj oblasti kraj Moskove – imao je trup dužine 40 metara, sa rasponom krila od 24 metra i težinom oko 50 tona. Tu skalameriju je trebalo specijalnim vozilom sa bezbroj točkova prevesti kroz grad do obala reke Moskve, pa je veliki broj ulica grada morao da bude rekonstruisan: bile su proširivane, krivine ispravljane, sečene bandere i drvoredi, a trase tramvaja i trolejbusa izmenjene.

Na reci je letilica dizalicama prebačena na splav, posebno ojačan balastnim cisternama radi spuštanja nivoa (da bi mogli da prolaze ispod mostova), i onda polako rekom do podmoskovskog aerodroma Žukovski. Sve vreme putovanja od fabrike do aerodroma, planer 'Буранa'je bio prekriven specijalnom ceradom, ispod koje se nalazila skela koja je u potpunosti izmenila oblik i konfiguraciju tajanstvenog tereta.

Na aerodromu, 'Буран'je uz pomoć moćnog krana ПКУ-50 postavljen na leđa aviona-nosača 'Атланта'. Bio je to prepravljeni Mjasiščevljev bombarder '3M'velikih uzletno-sletnih karakteristika i dobre aerodinamike. Radi nove uloge, produžili su mu i ojačali trup, promenili i povećali repne površine, dodali jače motore i dodali specijalne nosače na leđima.

118a

119

120

120a

121

122

AvioniВМ-Т 'Атлант' su izveli preko 150 letova radi prenošenja delova sistema 'Энергия-Буран'. Testiranja, obavljana tim putem, pokazala su se korisnim za nastavak budućih aviokosmičkih programa.

Već prema teretu koji je trebalo transportovati, 'Атлант'je mogao biti dodatno modifikovan, tako da su neke verzije (ona koja je prenosila planer bez repa) imale uzletnu težinu od 186,5 tona.Zbog velikog otpora, avion je leteo brzinom od samo 450 km/h.

Radi obaveza u vezi ovog transporta, prepravljena su ukupno dva aviona. Jedan od njih je sve do 2000. bio u rezervnom vojnom sastavu Ruskog vazduhoplovstva i nalazio se letno spremna na aerodromu baze u Rjazanju. 

Predpostavljalo se da će odmah po uvođenju u eksploataciju najvećeg transportnog aviona na svetu, Ан-225 'Мрия', on preuzeti na sebe osnovni zadatak prenošenja elemenata za sistem 'Энергия-Буран'. Planirano je i da oba 'Атлантa'produže svoje angažovanje, pa je čak jedan od njih bio opremljen sistemom za dopunu goriva u letu! Međutim, do ulaska Aн-225 u stroj, 'Атлант'je već odneo sve delove za buduća 3 lansiranja rakete 'Энергия', te je 'Мрия'jedino imala zadatak da transportuje 'Буран'na Pariski aviosalon u maju 1989. i da jednom poleti na paradi na Bajkonuru 12. aprila 1991. godine u povodu Gagarinovog leta.

123

Postavljanje'Буранa'na Ан-225 'Мрия'uz pomoć krana ПУА-100...

124

125

Kakve slike, kakva elegancija!

126

'Буран'i veliki 'Antonov'su u Parizu 1989. izazvali neviđenu pažnju! Sovjeti su tada predstavili i ratne avione 'МиГ-29','Су-27' i'Су-25', kao i borbeni helikopter'Ми-28'i izazvali pometnju u ratnoj industriji Zapada.

127

Ovi veseljaci na slici su zapravo probni piloti koji su se spremali da jednog dana polete u kosmos sa 'Буранom'.

129

Levo: Vazdušni transport planera orbitnog broda uz pomoć aviona-nosača ВМ-Т 'Атлант'.(vm-t.avi, 720x576, 2.53Mb, 22сек. видео). Desno: Transport orbiter na leđina Aн-225na pitu ka Parizu. (trans2.avi, 720x576, 4.28Mb, 44 сек.видео)

129a

Na mesto za lansiranje, ansambl je na kraju išao – vozom!

 

Buran: | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • kizza said More
    Da,u pravu ste. Veoma malo znamo i više... 4 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    AI će pomoći, ali čovek će otkriti. 4 dana ranije
  • Miki said More
    Divan tekst A.M. hvala, pitanje ??? FDa... 4 dana ranije
  • giga said More
    :-)))) Odlicno, dobro jutro AM,... 4 dana ranije
  • Mina l said More
    hvala, edikativno i informativno 6 dana ranije

Foto...