Astronautika: istorija

 feljton 

Orbitni avion'Buran'– labudova pesma sovjetske kosmonautike ili ... preko trnja do zvezda?

Tokom 70-ih i 80-ih godina Sovjetski Savez je razvio kosmoplan sa krilima poznat pod imenom 'Буран'('Mećava'), koji je zapravo bio odgovor na uočenu vojnu pretnju američkog programa spejs šatlova. Razvoj 'Бурана'je sproveden u okviru programa tzv. 'višekratnog kosmičkog transportnog sistema', ili MTКС-a, koji se sastojao od orbitera sa krilima i teške rakete-nosača 'Energija'.


Buran: | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |

HERMETIČNA KABINA

U prednjem delu 'Буранa'nalazila se hermetizovana kabina zapremine 73 m3za posadu (2-3 čoveka) i putnike (do 6 ljudi), odseci brodske opreme i prednji blok motora za upravljanje.

Kabina, u kojoj je trebala da se nalazi i tokom leta radi posada, imala je dva nivoa: gornji – komandni otsek i donji – otsek za zadovoljavanje životnih potreba putnika, ispod kojeg se nalazio servisni otsek sa pomoćnom opremom koja nije non-stop neophodna...

Komandni otsek je sadržavao dva radna mesta opremljena sedištima K-36РБna katapultiranje. Dizajn kabine je predviđao izlaze za slučaj nužde, koji su bili opremljeni užadima za spuštanje.

Varijanta kabine predviđena za posadu od 4 člana sa individualnim sredstvima za spašavanje, imala je u prednjem delu otseka za zadovoljenje životnih potreba putnika dva dopunska katapultirajuća sedišta.

Spolja sa zadnje strane kabine bio je montiran modul komandnih instrumenata, unutar koga se nalazila brodska elektronika[1]sa računarom 'Бисер-4'teškim skoro 35 kg. Desno se nalazio blok zvezdanih senzora, koji je tokom leta imao otvoren poklopac. Levo se nalazio vertikalni radarski visinomer. Gore se nalazio vizuelni navigacioni sistem, čiji su unutrašnji i vanjski delovi bili montirani na specijalnom otvoru sa zadnjeg zida kabine.

Oko kabine su se nalazile brojne radio-tehničke antene. Svaka od njih je bila smeštena u spojevima metalne opšivke i prekrivena radio-transparentnim pokrivkama. Na samom vrhu prednjeg dela nalaze se motori za orijentisanje letilice u kosmosu koje je proizvodio institut Mašinogradnje iz Nižnejog Salda.

DDburan1

Modul kabine 'Буранa'je imao dužinu 5,5 m, širinu 5,0 m i visinu 5,4 m. 1– montažni nosači kabinskog modula u prednjem delu trupa; 2– prednji hermetički poklopac; 3– obloga instrumentnog otseka; 4– Ukrućenja školjke komandnog otseka; 5– panel zadnjeg hermetičkog poklopca; 6– zadnji hermetički poklopac; 7– obloga otseka za zadovoljenje životnih potreba putnika; 8– okvir N2; 9– paneli gornjeg sprata; 10– okvir zadnjeg hermetičkog poklopca; 11– lukovi rebra N4; 12– okvir otvora; 13– paneli donjeg sprata; 14– ramovi.

DDburan2

 

DDburan3

DDburan4

Enterijer otseka za zadovoljavanje životnih potreba putnika pred prvi let 'Буранa'. Desno je komandni otsek. Pilot je imao ispred i oko sebe 9 prozora za rad u orbiti i ručno upravljanje prilikom sletanja.

DDburan5

Katapultna sedišta K-36РБ, u kojima su kosmonauti morali da budu u skafanderima 'Стриж', izbacivana su barutnim punjenjem na daljinu do 500 metara ako je raketa do visine od 25 km.

SISTEM ZA OBRADU PODATAKA U PILOTSKOJ KABINI

Prema planovima konstruktora, broj radnih mesta je zavisio od sastava posade, koja je opet zavisila od zadataka konkretne misije. Na 'Буранu'je trebalo da bude 6 radnih mesta: PM-1-2– radna mesta komandira i pilota; PM3-6– radna mesta inženjera, koji brinu o spajanju sa drugim letilicama, o radu robotskim rukama i sistemima korisnog tereta. Oni imaju pultove u boravišnom otseku, spojnom modulu, komori pod pritiskom i u navigacionom otseku.

Na svim sovjetskim pilotirajućim kosmičkim brodovima, a takođe i na orbitnim stanicama 'Салют''Алмаз'i šatlu 'Буран', nalazili su se jako slični sistemi za obradu podataka. Ukupno, sistemi su bili teški oko 90 kg, odn. 13% težine tehničke opreme.

DDburan6

Radno mesto komandira i pilota u 'Буранu'ЩВ– gornji štit; ВРДУ– mlazni motori; ПД– instrumentna tabla; ПДП– panel instrumentne table; БПНИ– blok pilotažno-navigacionih informacija; ВКУ– videokontrolna oprema televizijskog tipa; ППЛ– panel levog pulta; ППП– panel desnog pulta; ПЦ– centralni pult; МФПУ– multifunkcionalni pult upravljenja (pult brodskog računarskog kompleksa - БЦВК); ПА– pult abonenta (pult za održavanje veze); 653Б– brodki kosmički sat; pult 'Вымпел'– pult radionavigacionog sistema. (Veća slika.)

DDburan7

Pojedini instrumenti na gornjem delu kontrolne table.

DDburan10

Levo: radno mesto komandira posade u 'БТС-002'.U sredini– komandni otsek u avionu-analogu 'БТС-002'Desno: radno mesto pilota u 'БТС-002'. Naravno, ovi instrumenti su se razlikovali od budućeg 'Буранa'.

DDburan9

Radno mesto pilota u 'Буранu':ПНП-72– instrument koji je pilotima davao navigacione informacije tokom leta kroz atmosferu o radiofarovima, žiro-vertikali i sl.; proizvođač Ramenski zavod; ПКП-72– aviohorizont automatskog pilota sa više funkcija; ИП52–pokazuje da li su izvučeni točkovi (3 zelena svetla van siluete aviona), ili nisu (tri crvena unutar siluete). Isti indikator postoji na avionima 'Су-27'; proizvođač Kurski 'Прибор'; Radarski visinomer malih visina je merio visine od 0-2000 m; proizvođač УПКБ 'Деталь'.

Prema zvaničnim podacima, u komandnoj kabini je bilo ukupno 1037 prekidača (u Nasinim šatlovima 1666) i 938 svetlosnih lampica (u šatlovima 686), a ukupna težima sistema je iznosila 670 kg. Uz to, 'Буран'je imao 10 monitora a šatl 9, Sovjeti su pratili 86 funkcije a Amerikanci 79, a površina komandne table je bila 4,04 prema 7,46 m2.

 

[1]I po današnjim standardima to je tehnički vrlo složena oprema. Elektronika je imala 1256 instrumenata sa preko 350.000 delova, od čega 75.000 integrisanih kola i 60.000 poluprovodnika sa preko 5 miliona lemova, sve ukupne težine 2630 kg!

Buran: | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |

Draško Dragović
Author: Draško Dragović
Dipl inž. Drago (Draško) I. Dragović, napisao je više naučno popularnih knjiga, te više stotina članaka za Astronomski magazin i Astronomiju, a učestvovao je i u nekoliko radio i TV emisija i intervjua. Interesuje ga pre svega astronautika i fizika, ali i sve teme savremenih tehnologija XXI veka, čiji detalji i problematika često nisu poznati široj čitalačkoj publici. Izgradio je svoj stil, lak i neformalan, često duhovit i lucidan. Uvek je spreman na saradnju sa svojim čitaocima i otvoren za sve vidove komunikacije i pomoći. Dragovićeve najpoznatije knjige su "KALENDAR KROZ ISTORIJU", "MOLIM TE OBJASNI MI" i nova enciklopedija "NEKA VELIKA OTKRIĆA I PRONALASCI KOJA SU PROMENILA ISTORIJU ČOVEČANSTVA"

Zadnji tekstovi:


Komentari

  • kizza said More
    Da,u pravu ste. Veoma malo znamo i više... 4 dana ranije
  • Aleksandar Zorkić said More
    AI će pomoći, ali čovek će otkriti. 4 dana ranije
  • Miki said More
    Divan tekst A.M. hvala, pitanje ??? FDa... 4 dana ranije
  • giga said More
    :-)))) Odlicno, dobro jutro AM,... 4 dana ranije
  • Mina l said More
    hvala, edikativno i informativno 6 dana ranije

Foto...