O Goranu nisam ništa čuo skoro 40 godina, a baš sam se pre desetak dana setio njega, dok sam prelistavao neke stare beleške. Zapravo ja i Goran se ne poznajemo lično, ali je on imao veliki uticaj na mene i moje bavljenje astronomijom. Ko je Goran Hudec? Tamo negde 1968. ili 1969. ako se dobro sećam, u jednom kvizu u igri koja se zvala 'Sam protiv svih' ili već tako nekako, Goran Hudec je brilijantno odgovarao na pitanja iz astronautike i osvojio ogromne simpatije publike. U to vreme je izlazio časopis KOSMOPLOV koji je objavljivao SF priče i imao par stalnih rubrika vezanih za astronautiku, astronomiju i raketno modelarstvo. Redakcija ovog časopisa je povukla pomalo neobičan potez za to vreme: Objavili su izvanrednu seriju članaka o izradi teleskopa, iz pera Mladena i Gorana Hudeca. Detaljno je opisan postupak od brušenja i poliranja stakla do posrebrivanja. Izrada tubusa od letvi i ekvatorijalne montaže od vodovodnih cevi, i na kraju je bilo par članaka o posmatranjima i astrofotografiji. Kao kruna svega bio je izveštaj o posmatranju prelaza Merkura ispred Sunca 9. maja 1970. Tekstovi su izazvali veliko interesovanje pa je Kosmoplov otišao i korak dalje: organizovao je nabavku materijala potrebnih za izradu ogledala, kao i gotovih ogledala. Tada sam ja kao srednjoškolac poželeo da sam napravim svoj teleskop. Posle par godina sam prošao kroz 'avanturu' izrade teleskopa i napravio svoj njutn 110/1000.

Kliknite na ilustracije
komlet-kosmoplova_sm
konstrukcija-teleskopa_sm
montaza_sm
presek-teleskopa_sm
prolaz-merkura_sm

Iz razgovora sa Goranom Hudecom saznajte više o njemu i akciji koju je pokrenu KOSMOPLOV.

Kako se zvao kviz i njegova rubrika u kojoj ste učestvovali. Mislim da je nešto bilo poput 'Pojedinac protiv TV'?

  • Kviz je bio "Znaš - znam", a u okviru njega rubrika "Pojedinac protiv televizije" Tema - Astronautika"
Negde u to vreme čovek je sleteo na Mesec. Da li je kviz bio pre ili nakon spuštenje na Mesec?
  • Kviz je išao neposredno pred spuštanje na Mjesec, u martu i aprilu (7 emisija) 1969. godine, zato je i postigao tu razinu popularnosti.
Otkud Vaše interesovanje za astronautiku i astronomiju? Imam neki utisak da se više bavite astronautikom nego astronomijom.
  • Činjenica je da sam rastao uz oca - Mladena koji je bio vrstan astronom amater i za mene je teleskop bio dio kućnog inventara. Zaista kao klinac, s 10 godina učestvovao sam u svom prvom znanstvenom istraživanju, za vrijeme totalne pomrčine Sunca 1960. g. mjerio sam temperaturu zraka. Naravno ekspediciju i cijelo promatranje je organizirao moj otac - Mladen. Sredinom 60-tih bio sam na zagrebačkoj Zvjezdarnici, bilo je to mjesto gdje se mnogo i ozbiljno radilo s omladinom i gdje se puno toga moglo naučiti. Recimo, jedan od predavača po letu Marinera IV pored Marsa bio je Gerard Kuiper (da to onaj Kuiper koji je predvidio Kuiperov pojas), vodeći istraživač na tom projektu.
Kako su počeli da se bave 'struganjem' Mladen i Goran? Ipak je u to vreme to bio vrlo neobičan i redak hobi.
  • Neobičan hobi? Kako za koga, moj otac Mladen je imao punu kuću teleskopa i tu se stalno nešto brusilo. Dakle, bilo bi neobično da se nisam bavio brušenjem zrcala i izradom teleskopa. Logično i moj maturalni rad u gimnaziji bio je o teleskopima, uz tekst izradio sam i modele refraktora i reflektora koji su prikazivali različite konstrukcije teleskopa.
Kako je okolina reagovala na ovaj vaš hobi? Mislim kako na članove porodice tako i na prijatelje i poznanike. Prve faze brušenja (forsiranje) imaju dosta neprijatan zvuk, potreban je i prostror jer prah ume da zaprlja, za optičke probe potreban je mrak i prostor... Gde je bila smeštena vaša radionica?
  • Većina tog prljavog dijela posla odrađivana je kod Mladena u njegovom laboratoriju na fakultetu, on je tada upravo osnivao laboratorij za fotoelastiku i bilo je tu prostora i potrebe za optičkim materijalima. A radilo se svagdje, uključivo i oblačnih dana na za ljetovanja na moru.
Kako ste se snalazili sa nabavkom materijala? Brusni prah, stakla, prah za poliranje...Znate li koliko je teleskopa nastalo u radionionici 'Hudec'? Koliki je bio najveći teleskop iz vaše radionice?
  • Teško je precizno reći koliko je izrađeno teleskopa, mnogi od njih su pokolonjeni na različite strane svijeta. Najrealinija procjena je negdje između 20 i 30. Najveći od njih je reflektor promjera 28 cm.
Kako je doslo do pisanja članka i saradnje sa KOSMOPLOVOM? Članci su bili ilustrovani jako dobrim crtežima. Ko je crtao ilustracije? (Ja tipujem na gospodina Mladena.)
  • Suradnja s Kosmoplovom je naravno počela zahvaljujući uredniku Gavrilu Vučkoviću, s njim mi je zaista bilo prijatno surađivati. Pisao sam tu više članaka s područja astronautike a tada je  prilikom jednog Gajinog posjeta u Zagrebu pala ideja o seriji članaka o izradi teleskopa. I naravno da je Mladen autor crteža, bio je dobar, odličan crtač.
Kosmoplov je organizovao i nabavku materijala za brušenje, kao i polugotovih kompleta. Da li znate orjentaciono koliko je kompleta prodato? Imam utisak da je interesovanje bilo izuzetno veliko, i da je zavladala mala 'epidemija' brušenja i izrade teleskopa.
  • U prvoj seriji distribuirano je 40 kompleta, a kasnije još manji broj. Termin prodano povlači za sobom neku zaradu, mi smo to zaista distribuirali po nabavnim troškovima, ne uračunavajući svoje vrijeme provedeno u pakiranju i sl. Bilo nam je najvažnije potaknuti interes za astonomiju.
Da li još uvek izrađuje ogledala, i da li se još bavi astronomijom? Zapravo šta danas radi Goran Hudec? Vidim da imate neke radove vezane na neki način za astronautiku.
  • S izradom zrcala ima još nešto kontakata, prošlog ljeta sam posjetio ljetnu školu izrade teleskopa u Korenici, proveo nešto prijatnih trenutakla s entuzijastma.  
    Preko izgradnje teleskopa upoznao sam Anu Bedalov (tada još brucošicu), jedna od prvih koja je otkrila planete oko drugih zvijezda. Bio sam i jedan od (vrlo pozitivnih) recenzenata (studentskog) projekta koji je vodio Mario Jurića, još jedan od mladih hrvatskih astronoma koju su dostigli svjetsku razinu.
    Goran Hudec je danas profesionalno sveučilišni profesor, predaje elektrotehničku grupu predmeta na Tekstilno-tehnološkom fakultetu. Uz profesiju je vezan moj rad na e-learningu, tutor sam na CARNetovoj E-learning Akademiji. Preko Microsofta su stipendirani polaznici iz šire regije, pa sam proteklih godina ima kao učenike neke nastavnike s Beogradskog i Novosadskog sveučilišta, Tehničkog fakulteta u Čačku, Osnovne škole Oreškovica.
    Na području astronautike surađujem s Tehničkim muzejom u Zagrebu, svake godine održim poneko predavanje. Nekoliko puta sam pokušao pokrenuti neke ozbiljnije astronautičke projekte. Posljednji put pred par godina „Venerohod“. Nedostajalo je razumijevanja i stručnosti da se kompletira projekt, neki prijatelji mi danas kažu da je ideja dobra i da sam trebao biti uporniji.
I još par reči o KOSMOPLOVU. Časopis KOSMOPLOV, u podnaslovu 'Magazin za kosmanautiku i naučnu fantastiku', je počeo da izlazi Marta 1969. godine i izašlo je samo 24 broja. Izdavač je bio NIP DUGA iz Beograda. KOSMPOLOV je izlazio jednom mesečno i bio je formata A5.Kasnije je na temeljima KOSMOPLOVA nastala mnogo poznatija GALAKSIJA

Komentari

  • Boris Saksida said More
    Dragane,....baš lepo!A Marino.....baš... 4 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    Ko bi sve to (barem malo!)... 5 sati ranije
  • Boris Saksida said More
    R.I.P. 5 sati ranije
  • Neđo said More
    Čovjek na Mjesecu do kraja ove decenije... 16 sati ranije
  • Dragan Tanaskoski said More
    Srbija je u malo boljoj situaciji od... 21 sati ranije

Foto...